Dinamika otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj diktirana je lošom poduzetničkom klimom i masovnim iseljavanjem. Preko servisa Hitro.hr u 2019. godini je osnovano je manje od tisuću tvrtki i obrta nego što je to učinjeno prethodne 2018. godine, kažu podaci Fine. Matematički gledano, to je pad od skoro 15 posto.
Kako piše Novac.hr, tijekom prošle godine je preko Hitro.hr osnovano ukupno 5.914 poslovnih objekata, dok je 2018. preko istog servisa osnovano 6.822 tvrtki i obrta. Ta brojka je 2017. kada je riječ o osnivanju tvrtki i obrta iznosila 7.081. Ti podaci pokazuju da je smanjenje postojalo i 2018. godine kada se usporedi s 2017., ali se smanjenje u 2019. jako ubrzalo.
Pad obrta i j.d.o.o.-a, ali porast d.o.o.-a
Obrti su zabilježili osobito velik pad. Tijekom 2017. preko Hitro.hr osnovano je 245, a u 2018. je osnovano 128 obrta, dok je prošle godine pokrenuto njih samo 48. U usporedbi s 2018., lani je osnovano čak 62,5 posto manje.
No, nisu pali samo obrti jer u usporedbi s 2018., pala je brojka i za osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) jer je njih te godine preko servisa Hitro.hr osnovano 4.347, a 2019. ih je osnovano samo 3.498, što je manje za petinu. Ono što je znatno poraslo u 2019. je broj društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Njih je u 2018. preko Hitro.hr osnovano 2.347, dok ih je prošle godine osnovano 2.368. Dakle, oko jedan posto više.
ANTIPODUZETNIČKA KLIMA: Apsurdni propusti zbog kojih inspekcije deru poduzetnike
Krivci loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje
Krivce za pad tvrtki osnovanih preko Hitro.hr u 2019. ekonomisti vide u lošoj poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj te u masovnom iseljavanju. U iseljavanje upiru prstom jer je ono dovelo do toga da su pojedine hrvatske općine ostale bez poduzetnika. Osim toga, ekonomisti upozoravaju da je u Hrvatskoj prevelik državni sektor te da upravo on istiskuje privatnu inicijativu. Kako piše Novac.hr, u takvim okolnostima čak ni mogućnost osnivanja tvrtki preko Hitro.hr ne pomaže puno.
"Radi se o kombinaciji niza faktora, koji su u Hrvatskoj prisutni već više od dva desetljeća, a koje je dodatno pojačalo iseljavanje. Hrvatska ekonomija jednostavno nije poticajna za startupove", ističe ekonomski analitičar Damir Novotny za Novac.hr.
Novotny upozorava kako su u Hrvatskoj ograničene mogućnosti financiranja novih poduzetničkih ideja preko "venture capital fondova". Naime, oni na Zapadu igraju veliku ulogu u prvim poduzetničkim koracima ljudi s idejama, ali koji su u manjku s novcem kako bi pošli poduzetničkim putem. Osim toga, govori ekonomski analitičar Novotny, poticaji za samozapošljavanje koje država daje nezaposlenima su u Hrvatskoj razmjerno mali. Ukratko, razvoju poduzetništva u Hrvatskoj kao prepreka nalazi se nedovoljno izgrađena infrastruktura, s posebnim naglaskom na financije, premda je i u tom području u posljednje vrijeme primijećen napredak.
Birokracija kao glavni problem
Ipak, najveći problem na putu jačeg razvoja poduzetništva u Hrvatskoj Novotny vidi u prevelikoj birokratiziranosti. Ekonomski analitičar upozorava da su administrativne barijere u Hrvatskoj i dalje velike, dok se propisi često mijenjaju, a između ostalog su i komplicirani.
"Poduzetnička klima kod nas je i dalje loša. Dok je vani, kada je riječ o administriranju riječ, pravilo 'vidimo se jednom godišnje', kod nas je uobičajeno da inspekcije dolaze u tvrtke čim one krenu s poslovanjem, a tu su i posjeti koje poduzetnici moraju obavljati raznim državnim institucijama", ističe Damir Novotny.
Novotny misli da bi mlade ljude trebalo više usmjeravati u poduzetničke vode. Zašto? Da nakon završetka obrazovanja krenu s pokretanjem vlastita biznisa, a ne da zaposlenje traže u javnom sektoru. Premda na tom planu posljednjih nekoliko godina promjena, te promjene su i dalje nedovoljne, zaključak je ekonomista. Pitanje je dokle se glava može stavljati u pijesak pred ovim problemom jer dok se promjene ne dogode i dalje će Lijepa naša biti percipirana kao država u kojoj je privatnicima jako teško i skupo poslovati.
