Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja gostovao je u studiju Net.hr-a, gdje je komentirao aktualna zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni.
Na početku razgovora, komentirao je događanja oko Gordane Buljan Flander i sudske zabrane o objavljivanju tekstova o njoj.
"Tu imamo dvije teme, tema stanja u Poliklinici i optužbi da se optužuje vodstvo klinike za nekakve kriminalne radnje, a imamo i činjenicu da hrvatski sud donosi odluku da se jednom portalu uopće zabranjuje pisati o toj temi. Svi su skočili, i mediji i saborski zastupnici, neovisno što tko misli o radu Poliklinike na tu vijest", kaže Grmoja.
On je na svojim društvenim mrežama prozvao saborske zastupnike koji su prije godinu dana odbili raspravljati o radu Poliklinike, nazvavši to licemjerjem.
Zastupnici odbili raspravu
"Imali smo situaciju da je prije godinu dana na saborskom Odboru za obitelj, predsjednica odbora inicirala raspravu o ovoj temi i o radu Poliklinike, i zastupnici su odbili raspravu. Netko može misliti ovo ili ono o radu Poliklinike, ali rasprava se ne smije stopirati. Tu su bili i zastupnici HDZ-a, ali i zastupnici zeleno-lijevog bloka, platforme Možemo, a zastupnica Rada Borić koja je sada u zagrebačkoj gradskoj skupštini izjavila je da se naježila na samu pomisao da bi netko imao pritužbe na rad Gordane Buljan Flander i Poliklinike", kaže Grmoja, dodajući da je po njemu skandalozno da su zastupnici odbili raspravu.
Grmoja smatra da se mora propitivati rad onih koji su na čelu javnih ustanova i poduzeća, kao i rad zastupnika u Hrvatskom saboru, rad Vlade,…
"Hrvatski građani, ili građani Zagreba, rad tih institucija financiraju. Moramo biti spremni i na kritiku i na propitivanje našeg rada, nekad možda i na neistine koje se iznose, ali imamo mogućnost sve te neistine demantirati, istupiti o njima, tako da moramo biti otvoreni na kritiku. U Hrvatskom saboru se mora raspravljati o svim temama", rekao je.
Nikola Grmoja tu sudsku odluku o zabrani objavljivanja tekstova o bivšoj ravnateljici skandaloznom, kao i odluku saborskih zastupnika koji su onemogućili raspravu o radu Poliklinike.
Na pitanje je li ovakva cenzura normalna u demokratskom društvu, Grmoja kaže da "normalno da nije".
"Mi smo politička opcija koja je slobodarska, koja zahtjeva da svatko može iznositi svoje stavove. Ako netko prijeđe neku granicu i ode u pozive na nasilje, imamo kazneni zakon koji to sankcionira. Zato smo i oko ovog novog zakona o elektroničkim medijima zagovarali da se ne kažnjavaju nakladnici zbog komentara koje ljudi pišu. Vlada je to ublažila, no i dalje to nije dobro, zato ćemo mi imati amandman kojim će se zapravo omogućiti da ljudi mogu pisati što ih je volja, da svatko može iznijeti svoj stav, a ako prijeđe ovu granicu, mi u našem zakonodavstvu već imamo načine kako doći do onih koji pozivaju na nasilje ili iznose nešto što je neprimjereno", kaže.
Nazvao ga nadimkom kojim ga zovu i stranačke kolege
Komentirao je i slučaj šefa Sabora Gordana Jandrokovića, kojeg neki optužuju da je zloporabio položaj, nakon što je policija privela na obavijesni razgovor čovjeka koji ga je nazvao te ga oslovio s "gospodine Njonjo".
"Taj čovjek nije prijetio, nazvao ga je nadimkom kojim ga zovu i njegovi stranački kolege i neki mediji. Kada sam imao sukob s gospodinom Jandrokovićem, upravo sam ga tako nazvao u Saboru. Meni je rekao da sam smeće. Pitali su me hoću li se ispričati, rekao sam da neću jer to nije uvreda, to je karakterna osobina. To je čovjek koji je promijenio niz predsjednika HDZ-a, sa svima je bio dobar, iza svih je virio“, govori Grmoja, dodajući da je to bila neprimjerena reakcija policije.
Skandaloznim smatra da se na takav način koristi represivni aparat. I on sam prima niz poruka neprimjerenog sadržaja, čak i prijetnji.
"Nikad ništa nisam prijavio policiji, osim jednom kad mi se prijetilo obitelji, mojoj malodobnoj kćerkici i supruzi. Tada sam smatrao da je potrebno reagirati. Međutim, tada je predsjednik Vlade izjavio da smo mi to zaslužili takve prijetnje, čime je ohrabrio one koji prijete našim obiteljima“, govori dodajući da se vidi da tu imamo dvostruke kriterije.
"Kada su oni u pitanju, čak i ovakva nekakva izjava gdje je gospodin samo spomenuo nadimak predsjednika Sabora zahtjeva represiju policije, dok u drugim slučajevima gdje se zastupnicima prijeti smrću, tada imamo relativiziranje, kao da smo mi to sami zaslužili.“
Na pitanje jesu li ti nadimci neka granica koju bi političari trebali pretrpjeti, Grmoja kaže da da.
"Mi nismo u istoj poziciji kao i ostali građani. To je vidljivo i po tome što cjelokupnu našu imovinu, sve što imamo, kredite, moramo objaviti u imovinskoj kartici. Moramo više moći pretrpjeti nego ostali građani. Svjesno smo odabrali ovaj poziv koji nije lagan jer si uvijek pod fokusom javnosti i medija, ali nitko nije tjerao niti gospodina Jandrokovića niti mene da se bavimo politikom“, kaže saborski zastupnik Mosta.
Svjedočimo korupciji na lokalnoj razini
Osvrnuo se i na aferu Eko Moslavine iz Kutine, čiju je zviždačicu, Andrijanu Cvrtilu, nedavno primio kao predsjednik Antikorupcijskog vijeća.
Rekao je da mu je Cvrtila predala predstavku sa svim nezakonitostima kojima je svjedočila, a on je tu predstavku predao DORH-u, iako je Uskok već bio u gradu Kutini i izuzeo dokumentaciju.
Rekao je da će se vjerojatno ići u smjeru da gospođu Cvrtilu pozovu na jedno javno saslušanje. Kaže da se mora vidjeti koji su modeli kako bismo popravili rupe u našem zakonodavstvu i u funkcioniranju te lokalne politike.
"Vidimo da se često određene pozicije u gradskim poduzećima koriste kako bi se uhljebili i članovi vladajuće većine ili čak članova oporbe koji su gradonačelniku i predsjedniku Gradskog vijeća potrebni da nekad izglasaju određene stvari. Svjedočimo korupciji na lokalnoj razini i moramo vidjeti na koji način to prevenirati", kaže.
Par dana nakon afere u Kutini, uhićen je međimurski župan Matija Posavec, a Grmoja je tada u medijima rekao da mu se čini da je to skretanje pozornosti s kutinske afere,
"Oni su mene nakon toga na Facebook stranicama HDZ-a prozivali da relativiziram stvari. Nisam dovodio u pitanje krivnju ili nevinost gospodina Posavca, o tome će pravorijek dati institucije. Uostalom, u medijima je izašlo da je on priznao krivnju. Želio sam samo reći da mi je nelogično da se dva slučaja – župana Posavca i zastupnika SDP-a Kovača – povezuju, jer se na isti dan to dogodilo, imali smo naslove "Uhićenja u Međimurju", iako su to nepovezani slučajevi“, kaže Grmoja.
"Činilo mi se kao da DORH želi stvoriti dojam u javnosti da je krenula nekakva velika akcija borbe protiv korupcije, a dok istovremeno u Kutini imamo situaciju da imamo i snimke priznanja kaznenih djela, odnosno dokaze kaznenih djela, još uvijek ništa nije poduzeto“, govori.
DORH postupa selektivno
Grmoja je mišljenja da DORH postupa selektivno, što ne znači da opravdava Posavca ili "ovu bizarnu situaciju s Kovačem“.
Kaže da je očito da DORH djeluje po nalogu politike. "U više sam navrata to izjavio u javnosti pod punom moralnom i kaznenom odgovornošću. Nitko me još nije demantirao i nitko još nije ništa poduzeo protiv mene. Pozivam ovdje opet Glavnu državnu odvjetnicu da poduzme kazneni progon protiv mene kao zastupnika“, kaže, dodajući da je spreman pred bilo kojim sudom posvjedočiti da ima dokaze da "DORH krije informacije i postupa po nalogu premijera".
"Tu govorim o slučaju malverzacija i korupcije u našim veleposlanstvima, gdje imam e-mail gdje se te prevare dogovaraju, a DORH po tom pitanju nije ništa poduzeo. Diplomata koji je prijavio tu korupciju nisu ni ispitali, a kaznenu prijavu koju je on podnio su odbacili na dan kada sam ja Plenkoviću u Saboru postavio to pitanje. Godinu dana se ta njegova prijava kiselila u ladicama DORH-a, dan danas odbijaju dati na uvid rješenje o odbačaju kaznene prijave i gospodinu Sabljaku, ali nama kao Antikorupcijskom vijeću Hrvatskog sabora".
Na nedavno održanom sastanku Antikorupcijskog vijeća, donijeli su niz zaključaka.
"Rekli smo da Antikorupcijsko vijeće neće više pristati na to da mu Vlada, DORH i ostala tijela lome zube, nego ćemo zauzeti puno čvršći stav. Iskazali smo nezadovoljstvo ponašanjem ministra Grlića Radmana koji odbija dostaviti putne naloge iz Australije i donijeli smo odluku da ćemo u danima koji su pred nama pozvati Glavnu državnu odvjetnicu pred Antikorupcijsko vijeće, kako bismo s njom porazgovarali o svim ovim pritužbama koje građani imaju na rad DORH-a", otkriva Grmoja i jednu ekskluzivu.
Na pitanje što je posrijedi u slučaju velike podrške koju Posavec i dalje uživa, radi li se o društvenoj devijaciji ili ljudi od silne korupcije u Hrvatskoj razmišljaju na način da od dva zla biraju manje zlo, Grmoja kaže da nije samo to.
„Činjenica je da je taj čovjek pao zbog 10 tisuća kuna, građani su vjerojatno svjesni da se događa puno veća korupcija i puno veće koruptivne radnje za koje nitko ne odgovara. I onda naravno da imaju takav stav.“
Svi u problemima osim - Mosta
Komentirao je i otkriće Net.hr-a da u jednoj vili, koja je izgrađena u njihovom zajedničkom projektu žive šef Domovinskog pokreta Mario Radić, šef ureda ravnatelja SOA-e i dvojica poduzetnika bliskih Pavlu Vujnovcu koji je poslovno vezan za Rusiju.
"Mislim da je neprihvatljivo da u nekakvih poslovnim pothvatima, ako je to zajednički pothvat, sudjeluju bivši obavještajci i jedna od ključnih ljudi danas SOA-e."
Budući da Hrvatska nije ozbiljna država, to je sasvim očito te mislim da se oko ovoga neće dogoditi ništa. Tu se otvara puno pitanja, institucije ove zemlje trebale bi to sve istražiti, a javnost bi trebala sve oko toga propitati.
Osvrnuo se i na previranja na desnici te o novom vodstvu Domovinskog pokreta koje bi uskoro trebalo biti odabrano.
"Ružno je govoriti o političkim oponentima, oni imaju svoje određene probleme koji su veliki, njihov osnivač ih je napustio, čovjek s kojim su ostvarili ove rezultate. Ono što je sigurno je da su gotovo svi politički akteri u problemima osim Mosta. Mi smo stabilni, ušli smo s osam zastupnika u Hrvatski sabor, čvrsti smo, konstruktivni, najaktivniji smo saborski klub. Ljudi prepoznaju tu našu dosljednost", rezolutan je Grmoja.
Mnogi su mislili da će padom Domovinskog pokreta Mostu skočiti rejting, no Grmoja kaže da ne bi birače gledao na takav način.
"Mi se svojim politikama što radimo, svojom vjerodostojnošću trebamo izboriti za povjerenje građana. Ne bavimo se niti se zamaramo anketama, sigurni smo i vidimo na terenu da Most ima veliku potporu."
"Očito je da rastemo, tu se vidi jedan napredak, kontinuitet i to građani sve više prepoznaju."
Na pitanje je li očekivao da će se Miroslav Škoro priključiti Hrvatskim suverenistima nakon razlaza s Domovinskim pokretom, kaže da svatko bira svoj politički put, a što će tu biti stvarno ne može suditi.
Euro kao Plenkovićev 'legacy'
Na pitanje kakav je njihov stav o uvođenju eura u Hrvatsku, Grmoja kaže da tu želi biti realan.
"Jasno je da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju prihvatila određene obveze, a jedna od njih je uvođenje eura. No, mi nismo rekli kada ćemo taj euro uvesti, niti je euro garancija nekakvog razvitka Hrvatske“, kaže.
S eurom Hrvatska neće riješiti svoje probleme. Hrvatska se prvenstveno mora okrenuti strukturnim reformama; tu je reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, reforma javne uprave i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave i porezno rasterećenje koje mora ići u smjeru rezanja nameta građanima i poduzetnicima.
"Većina ekonomista koje ja cijenim, među njima i Maruška Vizek, tvrde da nije dobar trenutak za ulazak u euro s obzirom na događanja u eurozoni i stanju u kojem je hrvatsko gospodarstvo. U tom smislu, mislim da vlada Andreja Plenkovića srlja. Plenković zapravo želi da to bude njegov legacy, nekakva ostavština da je uveo Hrvatsku u eurozonu. Mi smo protiv toga u ovom trenutku i smatramo da o tome trebaju odlučiti Hrvatski građani".
"Što se tiče inicijative Suverenista, nisam siguran s obzirom da je to politička opcija koja ima jako nisku potporu hrvatskih birača, da oni mogu iznijeti taj referendum i da je sad pogodno vrijeme u ovim jesenskim mjesecima za provođenje i skupljanje potpisa. Vidjeli smo i kakav je stav Plenkovića o referendumu, ne znam što će biti“.
"Mi podupiremo da Hrvatska u ovom trenutku ne ulazi u eurozonu, a ako će se ići u tom smjeru, da o tome odluče građani na referendumu."
Moderna opcija svjesna nacionalnih vrijednosti
Na pitanje gdje može pozicionirati Most na političkoj karti Hrvatske, Grmoja kaže da se oni nalaze u jednom širokom spektru.
"Rekao bih, i to je vidljivo po istraživanjima, mi zauzimamo jedan široki spektar od centra na desno, tu bih nas pozicionirao. Opcija smo koja se bavi budućnošću. Nismo kao ova 'fejk' desnica, jer u Hrvatskoj prave desnice nema, koja se bavi prošlošću i ne bavi se onim pitanjima koji zapravo tište hrvatske građane. Mi se bavimo upravo tim gospodarskim pitanjima, ali isto tako svjesni smo i vrijednosti koje su važne hrvatskom narodu“, kaže.
Nadodaje da s obzirom na okruženje u kojem se nalazimo, Hrvatskoj treba jedna nacionalno svjesna opcija, što oni jesu.
"Isto tako, treba joj jedna moderna opcija koja je svjesna okolnosti modernog društva u kojem danas živimo, to je vidljivo i po ovim događanjima oko epidemije koronavirusa u kojima živimo, gdje smo zapravo bili jedini za taj jedan razuman pristup pandemiji. Nikako nekakvo antivakserstvo, nikako anti-znanstveni stav, ali da stav koji će propitivati odluke koje donosi Vlada RH“.
"Most je jedna moderna opcija koja je svjesna nacionalnih vrijednosti, vrijednosti koje su bitne Hrvatskom narodu, zauzima jedan širok prostor od centra prema desno i u tom smislu, orijentirat ćemo se na ekonomska pitanja, želimo barem demokraciju koja će uvažavati stav građana. Želimo što više ljudi uključiti u odlučivanje o njima bitnim pitanjima. Ono što će biti u fokusu Mosta to su demografska pitanja. To je pitanje budućnosti Hrvatske jer neće biti niti mirovinskog sustava, niti radne snage ako tom pitanju ne posvetimo dovoljno pozornosti“, kaže Nikola Grmoja.
Planiraju dobiti vlast
Saborski zastupnici Mosta nedavno su na društvenim mrežama objavili fotografiju uz koju su napisali da će za tri godine biti na vlasti.
"Planiramo dobiti što više na izborima i dobiti vlast. To je cilj svake političke stranke. Pokazali smo da smo politička opcija koja neće pod svaku cijenu biti na vlasti“, kaže Grmoja.
Prisjećajući se i rekonstruirajući dane i zbivanja kada s su HDZ-om tvorili vlast, pa i trenutka kada je pala Vlada, a kasnije kada su njihovim ministri glasali za opoziv ministra Marića, kaže da su oni željeli vratiti etičke standarde u politiku.
"Nećemo biti na Vlasti radi Vlasti, ali želimo biti u Vlasti radi promjena u Hrvatskoj i uvjeren sam da ako nastavimo ovako raditi, da će građani to sve više prepoznavati i da će dati povjerenje Mostu koje nam je potrebno da obnašamo vlast u Republici Hrvatskoj“, odlučan je Grmoja.
Na pitanje znači li to da su spremni ponovo koalirati s HDZ-om, kako su neki posumnjali nakon objave te fotografije, kaže da su s HDZ-om imali dva pokušaja i nisu prošla dobro.
"Ono što je naš cilj da dobijemo toliku potporu da možemo imati našeg premijera. Tko će tog premijera podržati, to ćemo vidjeti“.
Za Tihomira Oreškovića kaže da je to bio čovjek koji je bio spreman na promjene, ali očito ove velike stranke, i HDZ i SDP, nisu spremne na promjene.
Na pitanje vidi li u strankama koje su trenutno na hrvatskoj političkoj sceni aktualne koalicijski potencijal, kaže da oni trebaju biti fokusirani na sebe, jer što će biti za tri godine i koji će akteri biti, ne zna se, navodeći primjer platforme Možemo za koju do prije tri godine nitko nije znao da će se pojaviti i ostvariti ovakav rezultat.
"Stvari se mijenjaju, građani moraju shvatiti da ako ne izlaze na izbore, da se stvari neće mijenjati i da se političari neće mijenjati. Političari će se jedino popravljati ako ih građani budu mijenjali, ako ih budu kažnjavali na izborima. I toga se političari jedino boje. Pozivam građane da izlaze na izbore, ne moraju birati Most, ima sad dovoljno opcija sa različitim svjetonazorima i politikama koje zastupaju, ali važno je izlaziti na izbore i koristiti svoje biračko pravo", zaključio je Nikola Grmoja u razgovoru za Net.hr.
