Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine uvodi eure kao zakonsko sredstvo plaćanja na svojem području. Kune i lipe koristit će se kao sredstvo plaćanja dva tjedna nakon toga, a onda odlaze u povijest i više ih neće biti, piše Numizmatika.
Kovanice kuna i lipa koje se ne povuku iz optjecaja u siječnju 2023. moći će se zamijeniti kod Hrvatske narodne banke za eure u roku od tri godine od uvođenja eura. Dakle, rok je do 1. siječnja 2026. godine, a nakon isteka tog roka, to više neće biti moguće.
Ipak, ovo sve ne znači da biste se čim prije trebali riješiti svih kuna i lipa koje zasigurno imate po ladicama i džepovima. Naime, numizmatičari i kolekcionari širom Hrvatske krenuli su u kompletiranje svojih zbirki hrvatskog novca. Neke od tih kovanica su rjeđe i kao takve su predmet interesa kolekcionara.
Zbog čega su godine kovanica bitne
Na kovanicama kuna i lipa godina izdavanja prikazana je na naličju. Kovanice od 5 lipa do 5 kuna izdavane su i puštane u optjecaj svake godine, ali kod kovanica od 1 i 2 lipe postoje određeni prekidi. One određenih godina nisu puštane u optjecaj, nego su samo izrađivane za potrebe setova. Često se radilo o vrlo malim količinama.
U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od 1 lipe do 5 kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama, a primjerice - kovanice od 25 kuna su se prvi put pojavile 1997. godine i do danas su izdavane s prekidima.
Brojnost kuna i lipa
Prva godina na kunama i lipama je bila 1993., a zadnja je 2022. S obzirom na to da se radi od 29 godina izdavanja valute, to ujedno znači i 30 različitih godišta prikazanih na kovanicama.
Ako se u obzir uzme i široka apoenska struktura od 9 apoena, te tome pridodaju prigodna izdanja i kovanice od 25 kuna, dolazimo do značajnog broja kovanica s kojima se onda može oformiti jedna kompletna zbirka optjecajnog novca Republike Hrvatske.
Upravo zato što se radi o velikom broju kovanica, zanimljive su kolekcionarima.
Češće i rjeđe godine
Svake godine u optjecaj pusti određena količina kovanica svakog apoena, u skladu s potrebama optjecaja. Te količine razlikuju se od godine do godine i nisu svake godine iste. Zbog toga su kod određenih apoena neka godišta češća, a neka su rjeđa.
"Ključna godina" u "numizmatičkom rječniku" znači godište kovanice koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine. Radi se o kovanicama s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su ključ za kompletiranje kolekcije. One su ujedno i najtraženije među kolekcionarima pa je, samim time, njihova tržišna cijena veća u odnosu na druge kovanice koje se lakše i češće pronalaze.
S obzirom na to da su kune i lipe još uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa.
No, numizmatičari tvrde kako je to sadašnje svari te da će nekoliko godina nakon uvođenja eura, situacija izgledati znatno drukčije. Primjerice, u numizmatici je često prisutan psihološki moment: "ako nečeg ima – nitko neće, ako nečeg nema – svi hoće". Odnosno, pravi interes, kako tvrde, nastat će tek nakon što već par godina budemo koristili euro.
Kako čuvati kovanice
Pravilo o vrijednosti kovanice vrlo je jednostavno: što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nikada nisu bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske prstiju.
Očuvanost se kod kovanica gleda po reljefu. Samim time, besmisleno je kovanice čistiti, glancati ih, polirati… Ovo se osobito odnosi na kovanice od 5 i 10 lipa koje ružno oksidiraju. Znači, najbolje ih je ostaviti takvima kakve jesu. Ukoliko se kovanica očisti, to se odmah vidi i to joj smanjuje vrijednost.
Numizmatika.net ističe kako garancije za rast vrijednosti i astronomsku zaradu – jednostavno nema.
