vrijeme za alarm? / Nema klavocina, nedostaje lijekova za visoki tlak, atritis, ublažavanje simptoma gripe...

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL/Ilustracija

Iz Plive za Danas.hr potvrđuju problem koji postoji čak na europskoj razini. Oni su posljednjih godina povlačili 30-ak proizvoda godišnje. Ana Soldo iz Hrvatske ljekarničke komore da su u problemu pedijatri jer nedostaje i penicilinskih antibiotika pa moraju prepisivati terapije rezervnih antibiotika

28.1.2023.
9:18
Patrik Macek/PIXSELL/Ilustracija
VOYO logo

Nakon što je direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović iznijela kako u Hrvatskoj svaki treći dan nestane jedan lijek s liste zato što se povuče zbog neisplativosti te da je do sad povučeno oko 1500 lijekova što zvoni na uzbunu, provjerili smo kakvo je stanje u ljekarnama te ima li razloga za zabrinutost.

Iz Zagrebačkog holdinga unutar kojeg djeluju Zagrebačke ljekarne odgovorili su nam da ima nestašice pojedinih lijekova, ali da se uglavnom radi o nestašici lijeka pojedinog proizvođača gdje su ljekarne u mogućnosti ponuditi istovjetne lijekove drugih proizvođača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Tu se radi o istoj djelatnoj tvari, u istoj jačini i preporuci doziranja i najčešće se može izdati na isti recept bez ponovnog slanja liječniku. U nestašici su neki lijekovi za povišen krvni tlak, artritis, neki antibiotici te lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade.
Svi oni, izuzev lijeka za artritis, imaju svoje adekvatne zamjene koje se mogu regularno izdavati na recept ili kupiti (u slučaju bezreceptnih lijekova za prehladu)", navode iz Holdinga.

Image
povećana potrošnja? /

Nestašica lijekova: U ljekarnama nema Neofena, Klavocina, kapi za nos...

Image
povećana potrošnja? /

Nestašica lijekova: U ljekarnama nema Neofena, Klavocina, kapi za nos...

nastavljaju kako Hrvatska ima odlično reguliran proces uvoza lijekova te se i sporni lijek za artritis može dobiti odmah. Jedino je razlika u tome da taj lijek iz uvoza moraju platiti, zatražiti račun na ime te ishoditi refundaciju sredstava od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje ima li zamjene za lijekova kojih nedostaje odgovorili su u velikoj većini slučajeva ima.

"Ljekarne svakodnevno prate dostupnost pojedinih lijekova kako bi osigurale dovoljne količine zamjenskih lijekova za lijekove koji su u nestašici. U slučaju da zamjenski lijek nije dostupan, obraćamo se odjelima uvoza te preko veledrogerija nabavljamo lijek iz inozemstva", odgovaraju kako rješavaju problem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mogući i zamjenski lijekovi

No što kada nekog lijeka nema, a pacijent ima recept, treba li se on vraćati liječniku i tražiti recept za zamjenski lijek?

"Uglavnom se radi o sličnim cijenama lijekova te ljekarnik može izdati zamjenski lijek, ako se bolesnik s tim slaže, bez da kontaktira liječnika. U slučaju da je liječnik na receptu stavio oznaku 'zamjena nije dopuštena' tada ga je potrebno kontaktirati i usmeno dogovoriti kako zbrinuti tog bolesnika. Ako te oznake nema, možemo izdati istovjetni lijek, ako njegova cijena na teret HZZO-a nije veća od propisanog lijeka. U tom slučaju odabiremo lijek iste ili niže cijene ili se kontaktira liječnik za propisivanje novog recepta", odgovaraju iz Holdinga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Zganec Rogulja/PIXSELL
Image
Foto: Zganec Rogulja/PIXSELL

lijekovi, ilustracija

No nestašica lijekova nije nešto što muči samo Hrvatsku, ona je sve prisutnija na europskoj, pa i globalnoj razini, a iz Holdinga navode da se kod nas najčešće radi o problemu u proizvodnji ili distribuciji.

Zato smo pitali i proizvođače u Hrvatskoj koliko je problem s nestašicom lijekova velik te kako nastaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Pliva Hrvatske, koja je članica Teva Grupe, odgovaraju kako je problem aktualan i raširen na svim europskim tržištima, a nastao je kao posljedica složene kombinacije više faktora.

"Od narušenih lanaca opskrbe tijekom pandemije, značajnog porasta ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu - od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika uz iznimno jaku sezonu gripa, prehlada i drugih infekcija koje se šire brže nego posljednjih godina kada smo se štitili maskama i drugim mjerama socijalne distance", navode u Plivi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodaju i da su tu i produženi problemi globalne opskrbe tijekom pandemije i krize izazvane sukobom u Ukrajini koji su se odrazili i na farmaceutsku industriju, unatoč bitno većoj otpornosti farmaceutskih proizvođača u Hrvatskoj.

Cijene sirovina na rekordnim razinama

"Ta otpornost vidljiva je kroz činjenicu da na našem tržištu nije došlo do nestašice ključnih terapija kao na nekim drugima, a i povremeni problemi su bitno kraćeg trajanja", ističu iz naše farmaceutske kompanije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Troškovi sirovina, prijevoza i energenata dosegli su rekordne razine, navode dalje, što za proizvođače znači otežanu proizvodnju i distribuciju. "Inflacija nerazmjerno utječe na industriju generičkih lijekova, budući da ovi proizvodi ostvaruju manje zarade zahvaljujući konkurenciji između više proizvođača, za razliku od drugih industrija u kojima su cijene rasle usporedno s inflacijom i povećanjem troškova", ističu.

Image
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Image
Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Nastavljaju da svi njihovi dobavljači povećavaju svoje cijene. "S druge strane, naš sektor, ne samo da ne može prilagoditi cijene svojih proizvoda, već podliježemo automatskim mjerama smanjenja cijena, a s treće strane prosječna cijene mjesečne terapije iznosi svega 33 kune", navode u svom odgovoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To su sve razlozi zbog kojih su mnogi proizvođači odlučili odustati od određenih proizvoda.

"Pliva Hrvatska je posljednjih nekoliko godina u prosjeku povukla s tržišta tridesetak proizvoda godišnje. Razlozi za ovakve odluke su složeni i uglavnom su posljedica odustajanja proizvođača djelatne tvari od nastavka proizvodnje što nas dovodi do nemogućnosti kontinuirane opskrbe tržišta, a često se radi i o starijim terapijama za kojima je potražnja izrazito mala kao i nemogućnosti postizanja cijene u skladu s proizvodnim troškovima", iznose u Plivi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kažu i da je činjenica da brojni farmaceutski proizvođači, pa tako i Pliva Hrvatska, radi ograničenja proizvodnih kapaciteta i prekinutih lanaca opskrbe, povremeno imaju problema s nestašicama što dodatno utječe na stvaranje zaliha. Pritisak je velik na pojedine proizvode kada ih nema na tržištu pa cijela EU ima problema s isporukama, ali ističu i to da se radi ipak o privremenim nestašicama manjeg broja proizvoda.

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL/Ilustracija
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL/Ilustracija

Problem je tu, nestašice lijekova osjete sve zemlje EU pa u Plivi ističu i da mnoge EU već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova i da oni smatraju kako je vrlo važno sa svim ključnim dionicima pronaći način kako osigurati dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nema klavocina

U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je i Soldo.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo za Hinu je izjavila da trenutačno na tržištu nema dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, da povremeno dolaze manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. "To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom", navela je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I pacijenti s teškim dijagnozama bez terapija

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, istaknula je Soldo.

Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Davorin Višnjić/Pixsell
Image
Foto: Davorin Višnjić/Pixsell

Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu.

"Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje", ističe Soldo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Problem veći od objavljenog

Iako trenutačno ima više od stotinu lijekova koji su objavljeni u sutavu kao nestašica, u praksi je u ljekarnama problem daleko veći, a pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kada nestašicu lijekova objavi HALMED. Inače liječnici i ljekarnici ne mogu izdati zamjensku terapiju.

Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalistu koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi sustav praćenja nestašice

Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU.

"Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna će se prikupljati podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovom dolasku na tržište, kako bi mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima", kaže Soldo dodajući kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Image

Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama.

"Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstance za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka", kaže Soldo.

No, nestašice imaju uzrok i trendu snižavanja cijena lijekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, kaže Soldo

Istraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.

Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo