COVID-19 je kapljični virus jer je dokazano da se širi kapljičnim putem ali zasad nema dokaza da je ujedno i respiratorni virus, odnosno da se širi aerosolom, piše u četvrtak Večernji list.
Svaki se dan u brojnim laboratorijima diljem svijeta proučavaju karakteristike novog koronavirusa koji je izazvao svjetsku pandemiju bolesti COVID-19. Znanstvenici stalno upozoravaju na to da se virusi, te male čestice koje jedva možemo nazvati živim organizmima, proučavaju godinama i desetljećima te da je ovaj novi koronavirus s kojim se čovječanstvo prvi put susrelo prije manje od pola godine još uvelike nepoznat.
"Zna se da je to kapljični virus jer je dokazano da se širi kapljičnim putem. Zasad nema dokaza da je ujedno respiratorni virus, odnosno nema dokaza da se širi aerosolom", kaže dr. Željka Mačak Šafranko iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Naime, kapljice sline koje se rasprše kad kihne ili se nakašlje zaražena osoba u sebi nose virus. Sreća u nesreći je to što su te kapljice teže i veće od aerosola te nemaju tako velik domet pa treba ipak biti neko vrijeme fizički biti blizu inficirane osobe, i to nezaštićen, da bi došlo do prijenosa virusa.
Aerosoli su sitniji i lakše lebde
Puno sitnije čestice aerosola mnogo su lakše i lebde pa mogu virus prenijeti na veću udaljenost, čime se uvelike povećava mogućnost zaraze, a to čini se, ovdje nije slučaj pa ventilacijski sustavi u npr. trgovačkim centrima, za koje se prethodno sumnjalo da mogu biti opasni u smislu širenja zaraženog aerosola, očito ne predstavljaju izvor zaraze. To ne znači da se naknadno ipak može pokazati i aerosolni prijenos, ograđuju se znanstvenici, no sada je to za nas ipak jedna dobra vijest.
Infektivnost novog koronavirusa pokazala se puno većom od infektivnosti virusa gripe, pa su tako procjene znanstvenika da RO – broj osoba na koje jedan zaraženi prenosi zarazu – u slučaju SARS-CoV-2 iznosi između 2 i 2,5. To je gotovo dvostruko više od RO virusa gripe, koji iznosi oko 1,3.
Znanstvenik Nenad Ban ukazuje na još jednu neobičnu karakteristiku ovog virusa, a to je da stupanj njegova prenošenja na druge ljude jako varira između pojedinačnih slučajeva tako da neki bolesnici nisu posebno infektivni dok drugi izuzetno lako prenesu virus na nove bolesnike. Brojna istraživanja o trajanju zaraznosti ukazuju da se tu radi o periodu od 11 do 14 dana.
Sezonalnost virusa također je nešto o čemu će se više znati za koji mjesec. Prof. Gordan Lauc upozorava na to da su se drugi koronavirusi uglavnom povlačili u travnju i vraćali u studenome ili prosincu, pa je očekivati da će se i SARS-CoV-2 vratiti na jesen, piše u četvrtak Večernji list.
Nanovije informacije o pandemiji koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu pratite ovdje
