Što je Hrvatima najvažnije? Životni prioritet uvjerljivo je obitelj, pokazalo je veliko istraživanje RTL-a i Promocije plus. Hrvati većinom misle da djeca daju smisao životu, a osim djece, 40 posto građana za sreću treba i brak.
A što s ostalima? Mnoge žene često nailaze na različite kritike, priznaju li da im reprodukcija jednostavno nije u fokusu. Odbojnost prema ideji braka društvo tumači kao neozbiljnost, nezrelost…
"S obzirom na to da živim za sebe, a ne za druge, potpuno mi je svejedno, a bilo mi je svejedno i dok sam bila mlađa, što tko misli i govori o mojim životnim odabirima. Ne određujem drugim ljudima kako trebaju živjeti svoj život pa isto očekujem i od drugih", govori naša sugovornica.
Najvažnija joj je sloboda – sloboda da živi kako želi. "I da nikome, ni partneru ni državi, ne moram polagati račune samo zato što sam se na to obvezala potpisivanjem nekog papira." Bivša saborska zastupnica i komunikacijska stručnjakinja Mirela Holy ovom je prilikom prokomentirala istraživanje i podijelila svoja iskustva iz društva koje glorificira tradicionalnu obitelj.
"Nikada nisam željela djecu, ideja da imam djecu bila mi je uvijek strana i neprihvatljiva", kaže Holy. Još na samom početku puberteta, prepričava, znala je da ne želi djecu i da je neće imati. "To uopće nije bilo vezano uz karijeru i poslovni život, već uz osjećaj velike odbojnosti prema ideji reprodukcije, nošenja djeteta i rađanja", objašnjava.
Osim toga, jednostavno nije spremna na takvu žrtvu – jer odgoj djeteta je najveća odgovornost.
"Svako dijete zaslužuje imati posvećenog i brižnog roditelja punog ljubavi, a ja na to nisam bila spremna. Smatram da osobe poput mene, koje su usmjerene na sebe, mnogi bi to prozvali sebičnošću, ne bi trebale imati djecu", govori.
I doista, poneki životni stilovi, odluke i preferencije nisu optimalne za odgoj djeteta. Da nije tako, domovi za nezbrinutu djecu ne bi bili prepuni. Ipak, "ljudi su različiti i pronalaze smisao života u različitim fenomenima", kaže Holy. Pa "tko voli, neka izvoli", no to nije njen cup of tea.
Nikada nije smatrala da je reprodukcija i rađanje djece smisao života – štoviše, smatra da je u današnjim kriznim klimatskim vremenima rast populacije dodatna opasnost. "No, pogrešno je smatrati da ono što ja, ili bilo tko drugi uostalom, smatra ispravnim doista i jest ispravno", dodaje.
Za brak Holy kaže da je društveno ekonomski konstrukt, po njenom mišljenju prevladan jer je nastao kako bi patrijarhalna obitelj kontrolirala potomstvo.
"I to kao čimbenik društvene i ekonomske moći, odnosno kao radnu snagu", tvrdi.
Emocionalni odnosi se ne mogu definirati i regulirati potpisivanjem ugovora, objašnjava Holy.
"Izuzetno držim do svoje riječi jer sam sama sebi najvažnija i kršenje preuzete obveze doživljavam kao izdaju same sebe. Zato mi i ne trebaju nekakvi regulirani skrbnici koji će mi govoriti kako trebam raspolagati sa svojim tijelom, imovinom i vremenom", govori.
Tvrdi da je riječ o sferi privatnosti i da nitko nema pravo propitivati odluke o životnim odabirima drugih ljudi - ukoliko ti odabiri ne štete drugima.
Mirela Holy ne opterećuje se time što ljudi misle i govore.
"Ako komuniciraju o meni znači da sam im iz nekog razloga važna što smatram pozitivnim fenomenom jer meni u pravilu većina ljudi uopće nije interesantna i važna te ne trošim dragocjeno vrijeme koje je najvrjedniji resurs na naklapanja o drugim ljudima", objašnjava.
A to što ljudi misle i govore, nažalost često je uvjetovano obilježjima koja su im urođena. Holy, za razliku od toga, ljude percipira po njihovim ljudskim karakteristikama, a ne po tome kojeg su spola ili koji je njihov rodni identitet.
"To su njihove privatne stvari, a smatram da je nepristojno zabadati nos u tuđu privatnost i životne odabire", govori Holy. Važno joj je da su ljudi pristojni, korektni i da se prema drugima ponašaju onako kako bi željeli i da se drugi ponašaju prema njima.
Za kraj, kaže da ne bismo trebali biti opterećeni karakteristikama koje nam društvo nameće ni onime što netko smatra da je ključ sretnog života. "Feminitet je, baš kao i maskulinitet, društveni konstrukt i kao takav podložan promjenama. Nažalost, rodni stereotipi izazivaju jako puno patnje jer ljudi vole gurati nos tamo gdje mu nije mjesto i bave se tuđim, a ne svojim životima", zaključuje.
