Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa žalit će se na odluku zagrebačkog Upravnog suda koji je poništio odluku Povjerenstva o tome da je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić prekršio načela djelovanja, odnosno da nije čuvao vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti.
"Radi se o nepravomoćnoj presudi protiv koje će se Povjerenstvo žaliti u zakonski propisanom roku. Činjenica je da presuda osporava odluku u dva smjera. Sporna su načela kao takva je li uopće moguće pokretati postupak zbog načela, što je suprotno dosadašnjoj praksi kako upravnih sudova tako i Visokog upravnog suda ", kazala je predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.
"Nikada to nije bilo sporno, pa niti u godišnjim izvješćima koje je Povjerenstvo branilo pred Saborom", naglasila je Novaković.
S druge strane, dodala je, postavljeno je u presudi i pitanje pokretanje načela zbog nedostave dokumentacije od strane državnih tijela.
"Državna tijela dužna su bez odgode nama odgovoriti, a ovdje se radi o predmetu u kojem 14 mjeseci nismo dobili odgovor", istaknula je.
S obzirom na sve navedeno Povjerenstvo je sada koncentriramo na žalbu, a dok presuda ne postane pravomoćna postupat će kao i dosad, rekla je Novaković. "U praksi upravnih sudova i visokog upravnog suda, ovo je prvi put da je iskazan takav stav".
Povjerenstvo je protiv Bandića pokrenulo postupak u svibnju prošle godine zbog moguće povrede Zakona o sprječavanju sukoba interesa u dva predmeta, zbog potpisivanja ugovora u ime grada o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu člana stranke i 62 putovanja avionom u Rim na trošak Grada Zagreba.
Potom je u studenom donijelo odluku da je Milan Bandić propustom, jer nije na vrijeme dostavio traženu dokumentaciju po prethodnim pozivima i požurnicama, prekršio načelo obnašanja javne dužnosti.
Upravni sud u odluci zaključio je da Povjerenstvo nikakav poseban postupak protiv Bandića zbog nedostavljanja dokumentacije nije trebalo pokrenuti budući da je u međuvremenu sva tražena dokumentacija dostavljena, odnosno tri dana nakon pokretanja postupka. Smatra i da Povjerenstvo nije imalo nikakvu zakonsku osnovu gradonačelniku nalagati „određena postupanja prema gradskim tijelima".
Povjerenstvo je pribjeglo "konstrukciji neposrednog pozivanja nositelja izvršne vlasti da naloži odgovarajuće postupanje prema gradskim tijelima, iako za to nije imalo nikakvu zakonsku osnovu", navodi se u obrazloženju suda.
