Koordinatorica Mreže pomirenja (REKOM) i dugogodišnja izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić ukazala je u petak da postoje nepobitni dokazi da je Hrvatska vojska (HV) bombardirala izbjegličku kolonu u kolovozu 1995.
"Zabrinjavajuće je da predsjednik i premijer Hrvatske smatraju da je zaštita pripadnika HV-a od kaznene odgovornosti nacionalni prioritet, i kada ima nepobitnih dokaza da je Hrvatska vojska bombardirala izbjegličku kolonu, u dva navrata, 7. i 8. kolovoza 1995, i usmrtila najmanje šestero djece", objavila je Kandić na Twiteru.
Poručila je i da "tužiteljstva Srbije, Hrvatske i BiH trebaju surađivati i za svaki ratni zločin naći rješenje".
Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv četvorice visokih časnika HV-a zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u akciji "Oluja" 1995. godine i raketiranja izbjegličke kolone na Petrovačkoj cesti.
Optužnica potaknula razmjenu oštrih riječi na relaciji Zagreb-Beograd
Optužnica je potaknula oštra reagiranja visokih hrvatskih dužnosnika, a među ostalim je spomenuta i mogućnost podizanja optužnice protiv aktualnog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zbog ratnohuškačkih govora u Glini 1995. godine.
Predsjednik Zoran Milanović rekao je u utorak da će Srbiju koštati optužnica koju su podigli protiv četiri visoka časnika HV-a zbog navodnih ratnih zločina i prozvao političare te zemlje za "neinteligentno ponašanje" s kojim nikada neće uspjeti ući u Europsku uniju.
Potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved rekao je istog dana novinarima da nijedno državno tijelo nije zaprimilo optužnicu srpskog tužiteljstva zbog navodnih ratnih zločina u Oluji protiv četiri hrvatska vojna pilota, te da će ih Hrvatska odbaciti ako ih dobije.
"Što se tiče naših zahtjeva, oni su zahtjevi Europske unije", istaknuo je Medved, dodavši da Hrvatska "gotovo na tjednoj razini" podiže "konkretne optužnice protiv počinitelja ratnih zločina u Republici Hrvatskoj". Rekao je i da Srbija u sklopu pregovora za pristupanje EU-u mora uskladiti svoj pravosudni sustav s pravnom stečevinom Unije, uključujući i uklanjanje zakona o univerzalnoj jurisdikciji i procesuiranje počinitelja "najtežih ratnih zločina".
Srbijanski predsjednik je reagiranja iz Hrvatske nazvao "političkim folklorom", ocijenivši da je "jako važno da se pokaže da ratni zločini ne mogu ostati nekažnjeni", te da "sve te političke igre nikome nisu naročito bitne".
'Tužiteljstvo Hrvatske je odavno trebalo utvrditi tko je naredio bombardiranje izbjegličke kolone'
Nataša Kandić je, reagirajući na prijepore Beograda i Zagreba u povodu optužnice srbijanskog tužiteljstva, ukazala na nedostatnu vladavinu prava u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije i ocijenila da je hrvatsko pravosuđe odavno trebalo dokumentirati napad na izbjegličku kolonu.
"Da je u postjugoslavenskim zemljama uspostavljena vladavina prava ne bi se štitili časnici nego žrtve, bez obzira na etničku pripadnost. Tužiteljstvo Hrvatske je odavno trebalo utvrditi tko je naredio bombardiranje izbjegličke kolone i zapovjednike i počinitelje zločina kazniti", napisala je Kandić u nizu objava na Twitteru.
I Tužiteljstvo BiH, koje se poziva na teritorijalnu nadležnost, naglasila je Kandić, "imalo je obvezu provesti istragu i pokrenuti kazneni postupak protiv pripadnika hrvatske vojske za bombardiranje izbjegličke kolone kod Bosanskog Petrovca i Bosanskog Novog, i za pogibiju civila koji su bježali pred hrvatskom vojskom".
"Postkonfliktna društva nemaju institucije koje mogu nepristrano primjenjivati princip univerzalne nadležnosti. Umjesto suđenja u odsustvu, tužiteljstva Srbije, Hrvatske i BiH trebaju surađivati i za svaki ratni zločin naći rješenje, kao u vrijeme predsjednika (Hrvatske) Ive Josipovića", poručila je Kandić.
Fond za humanitarno pravo, koji je utemeljila i dugo godina predvodila Nataša Kandić, dokumentirao je od 1992. do 1995. godine na stotine raznih zločina tijekom ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije, a potom i na Kosovu koncem devedesetih. Prikupio je golem broj dosjea vezanih za ratne sukobe na teritoriju bivše Jugoslavije i posjeduje dokumente o masovnim kršenjima ljudskih prava, te više od 90 posto dokumenata iz javno dostupne baze Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Arhiv FHP-a uvršten je u radnu skupinu Arhiva za ljudska prava Međunarodnog arhivskog vijeća.
