Danas ima u Hrvatskoj 430 općina i 128 gradova, mnoge nemaju vrtiće i škole, ali imaju načelnike, zamjenike, vijećnike, tajnice, računovođe, a na njihove plaće troši se 600 milijuna kuna godišnje te na materijalne troškove 1,1 milijarda kuna, rekao je Branimir Bunjac (Klub Živi zid i SNAGA) koji smatra da se predloženim zakonom ništa ne rješava.
Hrvatska ima četiri milijuna stanovnika i 9.000 vijećnika, a New York s osam milijuna 49 vijećnika, dodao je.
Naknade vijećnicima u Šibensko-kninskoj županiji povećane su tri puta, Splitsko- dalmatinska županija za jednu sjednicu troši 140.000 kuna, načelnik općine Čeminac uveo je porez na prikolice za traktore, načelnik općine Proložac troši 40.000 kuna za putovanje na posao, a u Loparu je pronevjereno 370 tisuća kuna, u Škabrnji je načelnik dignuo 790 tisuća kuna s bankomata, a Obrovac troši na reprezentaciju 365 tisuća kuna, nabrajao je Bunjac.
"Čine se da je glavna svrha lokalne samouprave uhljebljivanje, prije svega HDZ-ovih kadrova", ustvrdio je Bunjac.
Izlaganje Bunjca izazvalo je niz replika zastupnika od kojih su mnogi načelnici pojedinih općina u Hrvatskoj.
"Ovoliko mržnje prema lokalnim čelnicima nisam u životu čuo", rekao je Davor Lončar (HDZ) i pozvao Bunjca da dođe u njegovu općinu Poličnik i uvjeri se u činjenično stanje, a Anđelko Stričak (HDZ) spočitnuo mu je da je naveo niz netočnih podataka i da postoji na tisuće vijećnika i načelnika koji profesionalno i dobro obavljaju svoj posao, dio njih i volonterski.
Ivan Šipić (HDZ) također mu je predbacio da ne govori istinu i da je uvrijedio velik broj ljudi, na što mu je Bunjac odgovorio kako očito nema sliku o stvarnom svijetu, ne kreće se među građanima i ne sluša ih jer, tvrdi, građani nisu zadovoljni lokalnom samoupravom.
"Vi ste fenomen, uspjeli ste ujediniti lijeve, desne, gornje, donje, žute, zelene, plave. Ovoliku hrpu gluposti koju ste izgovorili već dugo nisam čuo, neistina, poluinformacija i loših kvalifikacija. Vi očito nikad niste kročili ni u jednu jedinicu lokalne samouprave. Sram Vas bilo. Ima loših primjera, ali sve poistovjećivati s kriminalom. Pazite što pričate", upozorio ga je Alen Prelec (SDP).
Bunjac mu je uzvratio kako se SDP ne razlikuje od HDZ-a. "Razlikujete se od HDZ-a kao Coca-cola i Pepsi-cola, vi ste ista sorta", rekao je.
U obranu Bunjca stao je Nikola Grmoja (Most) koji je ustvrdio kako je činjenica da postoje općine koje su neodržive, ali, dodao je, ima i pozitivnih primjera, poput gradonačelnika Vrgorca.
Saborska većina u raspravi je uglavnom hvalila novi zakon o financiranju lokalnih jedinica ističući da će dovesti do pravednije i jednostavnije raspodjele prihoda i među njima umanjiti nejednakosti, a oporba je propitivala njegovu pravednost te isticala potrebu reorganizacije lokalne uprave i samouprave.
Tulio Demetlika u ime Kluba IDS-a, PGS-a i LRI-ja rekao je da ne može poduprijeti predloženi zakon jer smatra da on vodi daljnjoj centralizaciji financiranja jedinica lokalne samouprave.
"Zakon ide na štetu najrazvijenijih i najuspješnijih jedinica i dovest će do još veće financijske centralizacije, a novac umjesto na potrebe građana trošit će se na druge svrhe", kazao je Demetlika. "Nemojte kočiti lokomotive jer ćete tako usporiti cijeli vlak", apelirao je.
Prijedlogom se općinama i gradovima na otocima ukida 16 posto od poreza na dohodak čime su se godinama financirali kapitalni i razvojni projekti, rekao je Arsen Bauk (SDP) i predložio da se taj prihod zadrži.
Tomislav Panenić (Klub Mosta) rekao je kako sumnja u to da će se novac namijenjen lokalnim jedinicama trošiti za prave svrhe. "Škole u nadležnosti županije skupljaju novac za toaletni papir. Ako će se povećati sredstva, hoće li se riješiti takvi osnovni problemi. Hoće li se dodatna sredstva samo potrošiti ili će postati i investicije?" upitao je.
Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) naglasila je pak važnost održivog razvoja Hrvatske koji se, smatra, ogleda u općinama i gradovima. "Zakon rješava samo dio problema, 556 općina je u Hrvatskoj koje su u mnogome različite, a naš je cilj pomoći njihov ravnomjerni razvoj", kazala je.
Po predloženom zakonu, prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i prihod od poreza na dohodak na osnovi kamata na štednju.
Osim toga, 16 posto udjela u porezu na dohodak, koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uspostavlja se i novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak.
