Inflacija u Hrvatskoj nije više izazvana rastom cijena energenata i hrane, već se proširila na gotovo sve proizvode i usluge, piše Novi list.
U turističkome sektoru su cijene smještaja i ugostiteljskih usluga porasle za 30 do 40 posto. Promet je također u porastu, ali ne zbog povećanog broja dolazaka, već zbog značajno povećanih cijena.
Najviše trošimo na hranu, a cijene su u trgovačkim lancima iz dana u dan sve više. Ljudi su krenuli sve više kupovati na akcijama, a cijene se stalno mijenjaju. Neka su prodajna mjesta već krenula s dvojnim iskazivanjem cijena, a do 5. rujna to će morati svi.
Cijene osnovnih namirnica veće su i za 30 posto
Još nas čeka i preračunavanje u euro, koji će, kada se bude uveo 1. siječnja 2023., vjerojatno ipak utjecati da će se dio proizvoda i usluga zaokruživati na više.
"Ekonomisti apeliraju da ne bi trebalo povećavati plaće jer to može izazvati inflatornu spiralu kakve se neki možda još sjećaju iz bivše države, gdje su rasle cijene, pa onda plaće da uhvate cijene pa opet cijene i tako unedogled. No, inflatorna spirala se zarotirala i moguće je da ćemo se razdoblja stabilnih cijena još dugo sjećati s nostalgijom."
Hrvatska je već sada prepuna stranaca pa se trgovački lanci nadaju većem prometu, no to će iskriviti sliku te bi naše građane, koji žive od hrvatskih plaća, moglo baciti na rub siromaštva. Radnicima pak plaće ostaju iste, a cijene osnovnih namirnica veće su i za 30 posto.
Hrvatski monetarni prostor u vakuumu
Realne plaće ove su godine prvi put pale nakon duljeg vremena. Ministar kaže kako će se u novome paketu mjera pomoći potpore distribuirati prema onima kojima su najpotrebnije. Odmah se ogradio da se fiskalni prostor mora čuvati uslijed najava mogućeg usporavanja rasta, ali nije do kraja isključio ni limitiranje cijena prehrane.
Fiskalna politika sada će morati podnijeti teret borbe protiv inflacije jer monetarna još i otpušta rezerve banaka. Po svim ekonomskim pravilima i zakonitostima, monetarna politika sada bi trebala zatezati, hladiti ekonomiju, što će ECB, koji je praktički naša nova središnja banka, uskoro i početi raditi.
Hrvatski monetarni prostor zapravo je u vakuumu jer još nema direktnog prijenosa iz eurozone. Boris Vujčić je sam pozivao ECB da što prije digne kamate, a sada mora otpustiti novac, u uvjetima galopirajuće inflacije od 12 posto.
Guverner je rekao da nema razloga da dižu kamate, bez obzira što rast kamata svugdje kreće. Europske zemlje koje su odlučile da još neće ući u eurozonu, dižu već kamate, što je lošije za dužnike.
