35,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4.3 milijarde kuna odnosilo se na poslovne subjekte s područja Zagreba. Prema iznosu blokade Zagreb slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,1 posto ili dugom od 1.6 milijardi kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,3 posto ili 800 milijuna kuna, Primorsko-goranske i Istarske s udjelom od 5,4 posto ili 700 milijuna kuna te Šibensko-kninske s udjelom od 5,1 posto ili 600 milijuna. Na poslovne subjekte tih šest županija odnosilo se 70,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.
Ostatak je iznosa raspršen na ostalih 15 županija. Ako se promatraju dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 834,5 tisuća kuna. Slijede subjekti Međimurske županije s dugom u prosjeku 653,87 tisuća kuna, Splitsko-dalmatinske sa 612.26 tisuća kuna te Šibensko-kninske sa 602.1 tisuću kuna dospjelih neizvršenih osnova.
Prosječan iznos tih osnova na razini Hrvatske iznosi 530.57 tisuća kuna, za 9,4 posto manje nego lani, kada je prosječan dug iznosio 585.58 tisuća kuna, navodi Fina. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 240.1 tisuću kuna.
Prosječan dug narastao je u šest županija, od 3,5 posto u Karlovačkoj do 25,7 posto u Zagrebačkoj županiji. Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Međimurskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Gradu Zagrebu.
Ako se promatraju djelatnosti, na zaduženost cijelog gospodarstva najviše su utjecali blokirani subjekti iz područja trgovine na veliko i malo, a na koje se krajem lipnja odnosilo 2.9 milijardi kuna ili 23,6 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Po visini duga slijede subjekti iz područja građevinarstva s 2.2 milijarde kuna duga, prerađivačka s 1.6 milijardi kuna duga te djelatnosti pružanja smještanja te pripreme i usluživanja hrane s 1.3 milijardi kuna duga. Podaci Fine pokazuju da je na kraju lipnja najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 4.861.
Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 4.315, građevinarstva s 2.920 te prerađivačka industrija s 2.415 blokirana poslovna subjekta, prenosi N1.
