Botanički vrt u Zagrebu čarobna je urbana oaza u metropoli u kojoj skladno živi više od 5.000 različitih biljnih vrsta, od kojih neke ne možete vidjeti nigdje osim u ovom najljepšem muzeju na otvorenom, a mnoge niti kupiti jer su rijetke. Primjerice, jedini hrvatski primjerak australskog stribora (Wollemia nobilis), jedan od pravih-živih fosila, otkriće kojega je prije četvrt stoljeća izazvalo buru javnosti, ili neke tropske biljke poput divovskog amazonskog lopoča, a ogroman ponos Vrta je i zbirka hrvatskih endema.
Sve njih možete razgledati još par tjedana, ako bude sreće možda i koji više. Vrt, naime, uskoro odlazi na počinak.
Botanički vrt je mnogo više od raznolike i brojne zbirke živih biljaka, a valja podsjetiti na općeprihvaćenu definiciju prema kojoj je Botanički vrt institucija koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju biološke raznolikosti i obrazovanju te je izložena javnosti.
Posljednjih nekoliko desetljeća, otkad brzi civilizacijski
razvitak počinje ugrožavati prirodu, u sveučilišnim botaničkim
vrtovima širom svijeta najveća pozornost se posvećuje uzgoju i
zaštiti domaćih, autohtonih biljnih vrsta te su danas botanički
vrtovi uključeni u sve svjetske programe zaštite prirode i
očuvanja biološke raznolikosti (biodiverzitet)
Botanički vrt u Zagrebu najstariji je u Hrvatskoj - postoji od 1889. godine, a osnovao ga je Antun Heinz na ideju Bohuslava Jiruša, prvog profesora botanike na zagrebačkom sveučilištu. U početku je bio dio Matematičko-prirodoslovnog odjela Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta, a od 1946. Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), koji je pokrenut te godine.
Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti i sveukupnoga značenja za Zagreb i Republiku Hrvatsku Botanički vrt je od 1971. zakonom zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture - spomenik prirode i kulture te kao dio kulturnog dobra Republike Hrvatske - dio je zagrebačke Lenucijeve (Zelene) potkove. Također, zbog posebnog položaja unutar PMF-a i Odsjeka, od 2013. je izdvojen iz Botaničkog zavoda i djeluje kao zasebna ustrojstvena jedinica Biološkog odsjeka PMF-a.
Zagrebački vrt je prije nekoliko godina proglašen i jednom od najljepših turističkih atrakcija po izboru tima svjetskih profesionalaca i stručnjaka, a vole ga ne samo turisti, nego i građani, ali i lopovi.
''Posjećenost Vrta je prije pandemije bila velika, na razini oko 100.000 do čak 150.000 posjetitelja godišnje, s trendom povećanja zbog sve većeg broja stranih gostiju. Zbog pandemije koronavirus i zatvaranja u ožujku i travnju, Vrt je ostao na svega nekoliko zaposlenika, koji su velikim naporima nastojali održati sve zbirke na životu, a radovi se intenziviraju u svibnju pa je Vrt otvoren posjetiteljima u drugoj polovici svibnja. Zbog nedolaska učenika i studenata tijekom proljeća i jeseni te stranih posjetitelja tijekom ljeta, broj posjetitelja tijekom sezone 2020. drastično je smanjen, no nadamo se normalizaciji sljedeće godine'', istaknuo je za RTL.hr stručni savjetnik i voditelj Botaničkog vrta Vanja Stamenković.
Ako bude lijepo vrijeme, Botanički vrt će raditi sve do prosinca
Dobra je vijest svakako da će Vrt vjerojatno biti otvoren i u studenom: ''Kao i prethodnih godina, redovito vrijeme zimovanja počinje 1. studenog, ali ćemo taj datum pomaknuti sve do 1. prosinca, ako bude lijepo vrijeme. Ako se vremenske prilike pogoršaju i nastupi obilna kiša, zatvorit ćemo Vrt za javnost do proljeća''.
Vanja
Stamenković (Sanjin Strukic / PIXSELL)
Ogroman interes građana koji su prilikom nedavne jesenske
rasprodaje viška biljaka stajali satima u redu čak do hotela
Esplanade kako bi kupili biljke iznenadio je jako i sam
Vrt.
''Na rasprodaji smo prodavali višak biljaka koje se inače
uzgajaju za potrebe zbirki, ali se nakupio materijal još od
prošle godine, kako nismo održali ni jesensku, niti proljetnu
rasprodaju'', kazao je Stamenković: ''Inače uvijek skromno
oglašavamo rasprodaju na našim mrežnim i
Facebook stranicama, no kako imamo ogroman broj pratitelja
na FB stranicama, vijest su proširile i mnoge radio postaje, a
ljudi su od početka pandemije više doma i počeli su se svi
intenzivnije baviti svojim vrtovima i balkonima, došao je velik
broj novih kupaca''.
''Gotovo sve smo rasprodali, a ostatak drvenastih biljaka smo donirali jednoj osnovnoj školi u Jastrebarskom za uređenje okoliša škole. Ovo je bila naša posljednja velika, mješovita rasprodaja i u budućnosti ćemo imati manje, tematske rasprodaje. Svakako ćemo uvesti i mogućnost plaćanja karticama, a razmišljamo i o aukcijama za neke rijetke i vrednije biljke'', najavio je Stamenković.
Teško je ne primijetiti da su građani i građanke sve više zainteresirani za biljke i edukacije o njima, a Stamenković među razlozima za to vidi i pandemiju: ''Donijela nam je i nešto dobro: ljudi su se malo više okrenuli prirodi, svojim kućnim i vrtnim biljkama, više odlaze u prirodu, a koliko čujemo od naših dobavljača u travnju i svibnju je porasla prodaja biljaka i vrtlarskog pribora''.
''Mi
smo prošlih nekoliko godina započeli s ponudom radionica,
predavanja, obilazaka Vrta, generalno s promicanjem naših
djelatnosti i općenito botanike, hortikulture i srodnih
disciplina, zaštite prirode i slično. Svake godine smo priredili
i tematsku izložbu u našem izložbenom paviljonu, koju je u
sezoni posjetilo i do 10.000 posjetitelja. Botanički vrt je dio
znanstveno-obrazovne ustanove i Sveučilišta i ‘muzej na
otvorenom’, nikako običan javni park, pa nam je cilj da
svaki posjetitelj nešto novo u Vrtu vidi i nauči i to ponese sa
sobom na odlasku'', ističe.
Stoga će, ističe, i dalje raditi na poboljšanju uvjeta
u Vrtu i novim programima, koliko su u mogućnosti s obzirom
na mali broj djelatnika i dostupna sredstva.
U međuvremenu, doznajemo da slučaj prošlogodišnje velike krađe iznimno vrijednih biljaka još uvijek, nažalost, nije riješen, a ni inače krađe biljaka nisu rijetkost.
'Krađe se događaju u svim europskim botaničkim vrtovima, jedino što su sankcije tamo puno veće'
Cilj je da svaki posjetitelj nešto novo u Vrtu vidi i nauči i
to ponese sa sobom na odlasku, a Facebook stranica Botaničkog
vrta jedna je od onih koju bi valjalo lajkati s obzirom na niz
zanimljivih informacija, ponajprije edukativnih, te obilja
fotografija i često vrlo duhovitih opaski
Prošloga ljeta, podsjetimo, netko je provalio u Vrt i oštetio
vrijedne endemske primjerke kaktusa koji dosežu cijenu
veću od 8.000 kuna, ali nije tu čak toliko ni riječ samo o
materijalnoj šteti, nego o tome da je riječ o biljkama od
kojih su neke stare oko 50 godina pa ako se neke čak i
oporave, trebat će opet toliko godina da narastu kao što su
bile. Radnici i radnice Botaničkog vrta bili su strašno utučeni
nakon toga događaja, a Stamenković upozorava da su zbog toga
prisiljeni povući i određene poteze.
''I opet smo imali dvije provale prije desetak dana gdje nam je
ukradeno podosta vrijednih kaktusa iz izložbene vitrine na
parteru. Također nam često provaljuju rezanjem žice na Sjenatoj
šetnici - to je južna ograda Vrta. Zbog toga više nećemo iznositi
manje i vrijedne biljke iz naših zbirki, koje smo zapravo htjeli
pokazati našim posjetiteljima, nego će biti trajnu u prostorima s
video nadzorom. Također ćemo uvesti video nadzor na čitavom
području Vrta, a Grad bi trebao osigurati nadzor u Sjenatoj
šetnici. Policiji su predani ključevi Vrta pa će ga povremeno
obilaziti noću, a mi ćemo dežurati. Žalosno je da još
uvijek imamo provalnike i 'zločeste posjetitelje' koji krše naš
Vrtni red i kradu pelcere, ali to se događa u svim europskim
botaničkim vrtovima. Jedino što su sankcije tamo puno veće'',
ističe Stamenković.
Ono čega u Vrtu sigurno ne nedostaje, naglašava Stamenković, to su volja, trud i ideje. A sredstava? ''Malo nas je, a i plaće naših vrtlara su jako skromne, ali svejedno se radi punom parom. Volio bih vidjeti da se plaće malo poprave jer su to ljudi zaslužili. Što se tiče samog Vrta, treba nam jako puno novca da sredimo infrastrukturu i građevine - trebamo obnoviti vodocrpilište i napraviti novi sustav navodnjavanja, a ponajprije dovršiti obnovu izložbenih staklenika, popraviti sve uzgojne staklenike, gospodarsku zgradu, kuću uprave, uresnu ogradu …. Radi se o milijunima kuna''.
S obnovama su počeli u zadnjih 10 godina, ali treba još dosta ulaganja da se Vrt vrati u izvorno stanje iz 1890. godine, ističe: ''Tu očekujemo pomoć Grada i države, a probali smo i nekoliko puta doći do novca iz EU fondova, ali na žalost nismo uspjeli. Ovdje je riječ o nekim osnovnim radovima i obnovama, koje ne bi smjele biti problem jer se ipak radi o najstarijem botaničkom vrtu u našoj zemlji. Primjerice, naš izložbeni staklenik je jedinstvena građevina u Zagrebu i Hrvatskoj i jedini javni staklenik pa bi zaista bilo važno da se obnovi. Jasno, nama je taj staklenik potreban da posjetiteljima možemo pokazati neke posebne biljke, da možemo biti dostupni i tijekom zimskih mjeseci i općenito za osnovni rad''.
Ističe da je Grad financirao i sve dosadašnje obnove – onu izložbenog paviljona, povijesnog portala odnosno ulaza u Vrt, javnog zahoda, izgradnju Sjenate šetnice odnosno nove južne ograde.
Bez pomoći Vrt ne bi mogao biti otvoren za javnost
''Zasad je sredstvima Grada popravljena i prednja ciglena kuća no treba nam još oko pet milijuna kuna za dovršetak projekta. U potresu su staklenici, a i druge građevine stradali pa treba i tu ulagati da se sve popravi i bude sigurno za djelatnike i posjetitelje. Botanički vrtovi su neprofitne ustanove pa kapitalna ulaganja ovise o vanjskom financiranju, a samo djelomično možemo sami zaraditi, primjerice prodajom suvenira, ulaznica i biljaka, čime se financiraju nabave alata, knjiga, računala i ostali manji troškovi. A samo redovito održavanje i uređenje Vrta svake godine financira se redovitom dotacijom Grada Zagreba - to se odnosi na uređenje javnih dijelova Vrta, od nabave supstrata i biljaka do uređenja staza i slično. Bez pomoći Vrt ne bi mogao biti otvoren za javnost'', naglašava Stamenković.
Planovi za budućnost su veliki, a ona je, nada se, svijetla: ''Moramo se koncentrirati na osnovne popravke i obnovu starih građevina te popravke infrastrukture. S time će doći i poboljšani uvjeti uzgoja pa ćemo si moći priuštiti i neke zahtjevnije biljke. Idućih godina se nadamo obnovi starog izložbenog staklenika i otvaranju istog za javnost prvi puta nakon 1900. godine. Već smo prošle godine počeli s rekonstrukcijama nekih dijelova Vrta i nadopunama zbirki, a jedan od glavnih ciljeva nam je rekonstrukcija i uređenje nekoliko kamenjara na kojima ćemo bolje moći prezentirati posjetiteljima vrijedne predstavnike hrvatske flore''.
''Upravo smo krenuli s obnovom fontane i bazena s lopočima, zasadili penjačice uz Šetnicu, krećemo na rekonstrukciju i sadnju spektra trajnica i sistematskog polja ... To su sve manji zahvati, ali jako vidljivi. Stalno se i vrijedno radi, malo po malo i svake godine naši posjetitelji to primjećuju, kao i razliku od prošle godine. Vrt je mali, ali štošta bismo htjeli urediti i nadamo se prikladnoj potpori države i Grada što ovaj naš Spomenik kulture i parkovne arhitekture te dio kulturnog dobra zaslužuje'', podsjeća Stamenković.
(Botanički
vrt PMF / FB)
Biljke su, naravno, najveće zvijezde, a iako su im
sve jednako drage, neke se, kaže Stamenković, ipak
posebno ističu: ''Uzgajamo više od 5.000 različitih
vrsta, od kojih neke ne možete vidjeti nigdje osim u Vrtu, a
mnoge niti kupiti jer su rijetke. U Vrtu možete vidjeti jedini
hrvatski primjerak australskog stribora (Wollemia nobilis) ili
pak neke tropske biljke poput pandanusa, kakaovca i kave te
divovskog amazonskog lopoča, a ponosimo se i zbirkom hrvatskih
endema koje uzgajamo na kamenjarama''.
''Rekao bih da svatko od kolega savjetnika i voditelja pojedinih zbirki ima neku najdražu i rijetku biljku iako su nam sve jako drage'', kaže Stamenković, ali i otkriva: ''Kao voditelju dendrološke zbirke, najdraža su mi stara stabla metasekvoje, parocije, davidije i taksodija – svako je spektakularno na svoj način''.
