Malo je koja industrija na svijetu zbog koronavirusa stradala kao avioindustrija. Pad prihoda i broja putnika kreće se od 70 pa do više od 90 posto. Croatia Airlines i prošlih je godina radila s gubitkom koji se sada udvostručio. No i dalje Hrvatsku povezuju s petnaestak domaćih i stranih destinacija. Ekipi Potrage na jednom su letu objasnili kako izgledaju rigorozne epidemiološke mjere, a u hangaru pokazali kako se najveći Airbusi A320 konzerviraju i čuvaju za neka ljepše dane, javlja RTL.
Kad bi netko gledao samo rad mehaničara u hangarima udaljenim kilometar od zračne luke, ne bi ni pomislio da je Croatia Airlines u velikoj krizi. Airbus 319 upravo prolazi završnu fazu kompleksnog 12-godišnjeg pregleda. Dodatni zahvati su mu životni vijek produžili za 30 tisuća ciklusa ili otprilike 5-6 godina. "Oba motora su bila skidana, skidane su komande leta. Radili su se detaljni pregledi strukture aviona, kako iznutra tako i izvana. Stakla su bila skidana", rekao je Igor Ivatek, voditelj linije Croatia Airlinesa.
Tri hangara i ove će jeseni i zime biti puna, a Croatijini mehaničari imat će posla preko glave jer avioni se moraju održavati i kad ne lete, a servisiraju avione i drugih avioprijevoznika, poput njemačkog Condora. No, od 13 aviona iz flote, 6 najmanjih svakodnevno leti. Dva najveća, Airbusovi A320 sa 174 sjedala, prizemljeni su. Nitko ne zna do kad. "Sam avion moramo zaštiti na način da su svi tehnički otvori zaštićeni, da ga zaštitimo od vanjskih vremenskih uvjeta, to može biti prašina, vlaga, što je vrlo bitno da nema korozije, da ga zaštitimo od nekakvih stvari kao što su insekti, da ne uđu u manje otvore. Što je vrlo često, da ptice se ugnijezde", izjavio je Davor Bujan, direktor sektora tehnike.
Veliki pad potražnje
Koronakriza se nije gnijezdila polako, već je udarila silovito. U mjesec i pol dana od ožujka do svibnja trajao je potpuni prekid domaćih linija, a i druge su se zemlje zatvarale. "Nama je taj pad potražnje uzrokovao pad broja putnika od čak 67 posto u periodu od siječnja do kolovoza. Međutim ono što je još važnije za istaknuti je da je taj pad tijekom travnja, svibnja, lipnja bio od 98 do 95 posto što znači da smo praktički tri mjeseca bili bez prihoda", kazao je Slaven Žabo, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa.
U prvih devet mjeseci putnicima su morali vratiti više od 600.000 eura za neiskorištene karte. Taman kad je sezona krenula, činilo se da će biti bolje jer Croatijini avioni povezivali su Hrvatsku sa 17 međunarodnih odredišta. No, kako je ljeto odmicalo, a epidemiološka se slika pogoršavala, i broj linija se rezao. "U ovom trenutku planiramo tijekom tog zimskog reda letenja odnosno konkretno kroz studeni povezivati RH s 12 međunarodnih odredišta i sa 6 domaćih zračnih luka. Ono što je vidljivo je taj pad potražnje i mi smo se sveli trenutno na otprilike 30-ak letova prosječno dnevno", rekao je Žabo.
Promet nije stao
Promet nikad nije potpuno stao. Tijekom globalnog "lockdowna" u travnju linija od Frankfurta do Zagreba bila je jedina linija koja je vodila do Zagreba i iz njega. Ali ona je spasila 22 tisuće Hrvata da ne ostanu zaglavljeni negdje vani. Dok se penjemo u avion koji je vozio i papu Benedikta XVI u posjetu Hrvatskoj, direktor prometnog sektora i pilot Davor Mišić objašnjava da je Frankfurt i dalje najvažniji aerodrom za sve koji lete iz Hrvatske, pa će letovi prema njemu i dalje biti prioritet.
"Da, to je klasično naše tržište, i prije je bila i dalje ostala najfrekventnija naša zračna luka koja je povezana s hrvatskim zračnim lukama i u zimskom redu letenja ćemo dva puta dnevno letiti za Frankfurt", kazao je Davor Mišić, direktor prometnog sektora Croatia Airlinesa. No, mnoge druge linije zbog snažnog pada prometa bit će znatno reducirane. "Destinacija koju ustvari jako malo letimo, možda jednom tjedno, je München, a u koju smo dosada letili je dva puta dnevno", rekao je Mišić.
Nesigurno vrijeme za putovanje
Putnicima je u ovo nesigurno vrijeme nezgodno putovati. Zbog stalnih promjena i širenja crvenih lista, riskiraju karantenu na povratku s destinacije, a karte se više ne rezerviraju tjednima unaprijed, već u zadnji čas. Snimke osoblja u zaštitnim odijelima koje su stizale iz zračnih luka diljem svijeta, uplašile su ljude i zavladalo je mišljenje kako se u avionu lako zaraziti. No, istraživanja zasad pokazuju suprotno, inače se ne bih usudio krenuti na prvi let još od veljače, kad je već bilo jasno da se nešto kuha, ali nitko nije mogao zamisliti kakva će pustoš nastati samo mjesec dana nakon toga.
Od 15. ožujka do kraja rujna u Zračnoj luci Franjo Tuđman promet je srezan za 70 posto. Nestvarne brojke su mnogo jasnije dok hodam gotovo praznim aerodromom, u kojemu sam prije i do sat vremena čekao na check-in. Na popodnevnom letu za Split ipak ima nešto putnika, više nego što sam očekivao. Sve nas čeka ista procedura.
"Prije ulaska u zrakoplov treba se provjeriti da li svi putnici nose pokrivalo za lice ili zaštitne maske, također treba se napraviti dezinfekcija ruke, te se pri ulasku u zrakoplov mora poštovati minimalni razmak. Putnici su zamoljeni da nose i čim manje ručne prtljage da se stvaraju čim manje gužve", izjavio je Robert Kruljac, menadžer za upravljanje kriznim situacijama i izvanrednim događajima Croatia Airlinesa.
Crna statistika
Ukrcaj je završio brzo, bez ijednog prigovora na mjere sigurnosti. Avion je čak i solidno popunjen. 65 do 70 posto, to su neke čarobne brojke jer ako je popunjenost veća od toga, možemo govoriti da je let komercijalno isplativ. Za današnji let za Split prodane su 52 od 76 karata i to je taman tu negdje. U doba manje potražnje korisnima su se pokazali manji propelerci Dashevi, koji neumorno rade kao da nema korone, dok dvostruko veći Airbusovi zbog neisplativosti često ostaju prizemljeni.
Statistika zračnih luka je crna. U Rijeci je u odnosu na lanjsku godinu pad prometa 86 posto, u Puli 90 posto, u Dubrovniku 90 posto, Osijeku 87 posto. U nekima od njih došlo je do značajnog smanjenja broja radnika. Zanima me kakvo je stanje u splitskoj zračnoj luci prema kojoj smo se zaputili. Prizor naših prepoznatljivih otoka odaje kako je stiglo vrijeme za slijetanje. Dan je lijep, ali ni sunce ne može rastjerati tamne oblake koji su se ove godine nadvili nad Zračnu luku Split.
"Covid je devastirao naš promet ove godine. Očekujemo brojke od 20 posto prošlogodišnjeg prometa", rekao je Pero Bilas, pomoćnik direktora Zračne luke Split. Dobar dio aviona koje danas vidimo na pisti, od nedjelje, kad kreće zimski režim, više neće slijetati u Split. "Eurowings ostaje na letovima za Stuttgart i Düsseldorf, nešto će ostati za Köln, a Croatia će nadamo se zadržati sve ove linije. Znači tu je osim Zagreba i Rim, München i Frankfurt, ali u nešto manjem broju frekvencija", dodaje Bilas.
Niskobudžetne kompanije, koje su naše putnike prevozile do egzotičnih destinacija, do daljnjega neće biti toliko dostupne. Mišljenje je to urednika portala Croatian Aviation, koji svakodnevno prati novosti iz sfere avio prijevoza. "Znamo već da sve veći broj Hrvata u zimskim mjesecima putuje u destinacije kao što su Tajland i neke druge dalekoistočne zemlje s obzirom da su cijene tih avionskih karata bile povoljne. No ove zime tako nešto gotovo pa neće biti ni moguće s obzirom da letova prema takvim destinacijama nema", izjavio je Gojko Mavrinac, urednik portala Croatian Aviation.
Rutinsko čišćenje
Procjena je da će tim destinacijama trebati najduže da se vrate na staro. "Tu prije svega mislim na jedan American Airlines koji leti u Dubrovnik iz Philadelphije, jedan Emirates koji je letio u Zagreb iz Dubaija ili Korean Air koji je letio na istoj toj liniji. Oporavak tih tržišta će trajat puno dulje", kazao je Mavrinac.
Dok tehničari i sam kapetan u Splitu provjeravaju je li s našim avionom sve u redu, unutra se odvija čišćenje. Ono rutinsko, zajedno s čišćenjem naslona i rukohvata, a na kraju dana slijedi i dugotrajna i detaljna dezinfekcija. "Traje između 2 do 3 sata. Avion se prvo dezinficira, nakon toga treba stajati zatvoren sat vremena, nakon toga slijedi provjetravanje od barem pola sata i tek nakon toga putnici smiju ući u zrakoplov", kazao je Kruljac.
Na mjere zaštite koje uključuju nabavku zaštitne opreme, dezinfekciju i ostalo, Croatia je dosad potrošila više od 3 milijuna kuna kako bi putnici i osoblje bili sigurni. "Zrak u putničkoj kabini cirkulira vertikalno, znači od dolje prema gore i obratno, te se pročišćava kroz najmodernije HEPA filtere. Dakle, zrak u putničkoj kabini je istovjetne kvalitete kao zrak u operacijskim salama, tako da nema nikakve brige da bi se netko mogao zaraziti u zrakoplovu", izjavio je Kruljac.
Avioindustrija je svaku dosadašnju krizu uspješno prebrodila, no nijedna nije bila ovako duboka. Kako će se sada izvući, više u priči Darija Todorovića za RTL.
