Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u utorak je podržao izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, radi djelotvornog upravljanja krizom u situaciji pandemije COVIDA-19 i njezino suzbijanje radi zaštite života i zdravlja.
Zakonskim prijedlogom definiraju se javnopravna tijela, zadužena za provođenje mjera propisanih Zakonom i odgovorne osobe u tim tijelima.
Javnopravnim tijelom smatra se zakonodavno, izvršno i sudbeno tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koje obavlja javnu službu, navodi se u prijedlogu izmjena Zakona.
U svrhu što učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja Covida-19 uzrokovanog virusom SARS-CoV-2, zakonskim se prijedlogom predlaže nova sigurnosna mjera - to je obveza predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore, rekao je predsjednik Odbora Milorad Pupovac.
Svrha je onemogućiti ulazak osoba u određene prostore ako ne predoče dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, kako bi se u što u većoj mjeri spriječilo daljnje širenje zarazne bolesti.
S tim u vezi propisuje se obveza odgovornim osobama u javnopravnim tijelima da osiguraju provedbu navedene sigurnosne mjere, te odrede jednu ili više osoba za neposrednu provedbu.
Zakonskim prijedlogom uređuje se da su sanitarni inspektori Državnog inspektorata ovlašteni narediti provedbu posebne sigurnosne mjere - tj. obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore.
Također, predlaže se, ovlašteni su zapovijediti udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno posebnoj sigurnosnoj mjeri, radi ulaska u određene prostore. U tom smislu propisuje se i prekršajna odgovornost odgovorne osobe ako ne osigura provedbu te sigurnosne mjere.
Propisane su i novčane kazne za odgovornu osobu za nepridržavanje sigurnosnih mjera za suzbijanje širenja zaraznih bolesti - od 30.000 do 50.000 kuna.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je kako je intencija zakonskog prijedloga da se uvede sankcioniranje, dodavši da je analiza odredaba pokazala kako postoji bojazan od pravne nesigurnosti.
Smatra da postoje različite definicije obuhvata adresata Stožera pa nije sasvim jasno na koga se odnose izmjene i dopune zakona. Napominje da je to potrebno bolje definirati. U protivnom postoji mogućnost da će neki biti sankcionirani, a neki ne, upozorila je.
Bilo bi dobro da se zakon ne mijenja prečesto, i da zakonski tekst bude precizan, rekla je Šimonović Einwalter ocijenivši kako građanima nije sasvim jasno kada se što primjenjuje. U obrazloženju pojedinih odredbi propušteno je pojasniti što se uvodi izmjenama, smatra pučka pravobraniteljica.
Član Odbora i potpredsjednik Sabora Furio Radin ocijenio je da je društvo dihotomizirano - jer jedan dio građana borbu protiv pandemije i cijepljenje shvaća kao građansku dužnost, a drugi dio smatra da je to nametnuto.
Drži kako će oni koji su protiv cijepljenja i testiranja, to biti i nakon donošenja izmjene zakona. Radin je podsjetio i na poruku pape Franje kako je "cijepljenje čin ljubavi prema drugome", dodavši da bi stoga trebalo biti obvezujuće za sve koji su katolici. "Pobornik sam cijepljenja, ali ne obaveznog", rekao je Radin pojasnivši kako je za obavezno testiranje.
Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je prihvatio i Izvještaje o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2019. i 2020. godinu.
