Apartmani smješteni prvi red do mora, iako su i ovoga ljeta puni gostiju, više nisu najveći hit. Barem ne na Braču. Slobodna Dalmacija piše da su ovoljetni hit poljska imanja na osami, u maslinicima, s bazenom, u miru i tišini i bez susjeda. Otamo gost može, ako hoće, spustiti se do mora ili se, pak, odmarati na bazenu, a u dogovoru s vlasnikom svako mu se jutro dostavlja svježa hrana. Usto, gostu je i povrtnjak nadohvat ruke pa sam bere rajčice i krastavce, a u kokošinjcu ga čekaju još topla jaja.
Trend se najbolje vidi na prostoru iznad Supetra, na magistrali prema istoku otoka u pravcu Bola. S obje strane sve su češća slika mali uređeni maslinici s prizemnim objektima, površine 50-ak kvadrata. Oko njih se njeguju mlada stabla maslina, i na nekim lokalitetima posve su promijenili dugo godina zapuštenu vizuru. U novonastalom trendu više se i ne traži pogled na more. More je uvijek in, ali odmor u prirodi je hit - piše Slobodna Dalmacija.
'Svi koji to imaju rade dobru turističku priču'
"Ista je stvar i na zapadu Brača, ma na cijelom otoku. Na sve strane vidiš obnovljene maslinike i crvene kroviće kako iz njih vire. Nema tko ne obnavlja, svi su ili sredili ili sređuju stare pojate i krenuli u taj vid turizma. Pa se ima nešto drugačije ponuditi gostu, a da nije more u prvom planu. Svatko tko ovako nešto ima, radi dobru turističku priču", govore ljudi iz Miraca, Bobovišća, Milne, Pučišća…
Na istoku otoka Brača prva takva imanja su se pojavila prije desetak godina, a pioniri tog "maslinarskog turizma" tada su izazivali podsmijeh. A danas samo na području Selaca ima pedesetak maslinika s kućicom i bazenom za najam, u kojima sezona traje dvaput duže nego u apartmanima u prvom redu do mora.
"Svi smo prije deset godina bili skeptični kada su počele nicati kuće po maslinadama s bazenima. A danas one trže 400 do 500 eura na dan, puno više nego prvi red do mora. I što je zanimljivo, prosječna popunjenost takvih poljskih objekata je četiri mjeseca, u odnosu na apartman iz prvog reda do mora koji je pun 60 dana. Ljudi plaćaju mir i privatnost, pa je takvih objekata niklo čudo jedno", kažu za Slobodnu Dalmaciju načelnik Općine Selca Ivan Marijančević i pročelnik Petar Bezmalinović.
Stranci zovu sa svih strana, cijena zemljišta raste
Slično se događa i na otoku Šolti gdje se bilježi ogroman porast prodaje poljoprivrednog zemljišta. Nažalost neki ga zbog brze i dobre zarade prodaju u bescjenje. Cijena se neko vrijeme vrtila oko dva, tri eura, a kada je porastao interes skočila je na sadašnjih deset eura.
"Takav trend nam odgovara, smanjuju se količina zapuštenog terena i mogućnost požara, otvara se prostor za obrađivanje, stvara se dodana vrijednost. Prvi pokazatelji su već tu, brojni novi vlasnici su kupovinom poljoprivrednog zemljišta krenuli s nasadima loze, maslina, rogača, smokve. Imamo i male plantaže limuna. I što im je još zanimljivo, po našem prostornom planu s kupljenih dvije tisuće kvadrata poljoprivrednog zemljišta, imaju mogućnost gradnje pomoćnog objekta površine 15 kvadrata za potrebe OPG-a", kaže Željko Zlendić, zamjenik načelnika Općine Šolta i tehnički direktor komunalnog poduzeća.
Šolta ove godine bilježi iznimni skok, stranci zovu sa svih strana. Najviše pažnje privlače im Maslinica i Stomorska, gdje cijena građevinskog zemljišta skače od 300 eura naviše za metar četvorni. U općini Šolta kažu da se za zameljišta zanimaju Česi, Slovaci, Francuzi, Englezi… Neki su tražili velike količine zemljišta na kojima bi zasadili polja solarnih ćelija. I stare kuće na Šolti su hit. Cijena im je paprena već u prodaji, a nakon obnove doslovce leti u nebo. Kreće od početnih 150 tisuća eura, a onda raste. Metar četvorni u apartmanu za prodaju skače i do tri tisuće eura, a onaj uređene vile i po četiri tisuće za kvadrat.
