S ponovnim intenziviranjem epidemiološke situacije sve se više zaziva lockdown. No, malotko govori o nešto manje vidljivim posljedicama potpunog zatvaranja. Stoga se jasno nameće pitanje bi li nas novi lockdown pomeo; dotukao ekonomiju, uništio ugostitelje, srozao standard građana, uveo zemlju u inflaciju? Jednostavnije rečeno, ima li Hrvatska financijske snage preživjeti novo zatvaranje?
Ako se pita poduzetnika i investitora Sašu Cvetojevića, država će preživjeti. No, posljedice će se, po njegovom mišljenju, odraziti na budućnost svih naših građana. "Država uvijek nađe način da se negdje zaduži i nešto preraspodjeli, ali pitanje je hoće li poduzetnici i građani imati snage to preživjeti. Nemaju svi, to je sigurno", pojašnjava Cvetojević za Slobodnu Dalmaciju.
On smatra da je državi lakše izdržati zato što kontrolira tijek novca. Smatra da se to pokazalo i na primjerima financijske krize 2008., ali i u prošloproljetnom lockdownu. "Država s javnim sektorom, ministarstvima, agencijama i uredima može izdržati sedam lockdowna. Većina nas u privatnom sektoru neće moći preživjeti novo zatvaranje. To će nas dotući", uvjeren je poduzetnik.
Nedovoljna proizvodnja
Makroekonomist Ljubo Jurčić smatra da je pravo pitanje koliko će domaća ekonomija nisko pasti nakon novog lockdowna. "Država ne može bankrotirati, iako nas posljednje vrijeme neki plaše i takvim scenarijem. Grčka i Argentina proživjele su i gora vremena nego što je ovo, pa te države i dalje postoje. Jedino što njihovi građani žive lošije. S druge stane, kada neka tvrtka bankrotira, nje više nema. U tome je krucijalna razlika", ističe predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
Prema njegovu mišljenju, najveći hrvatski problem je nedovoljna vlastita proizvodnja, naročito hrane, koja bi jamčila preživljavanje u kriznim vremenima. "Danas više nije pitanje hoćeš li godišnje moći kupiti pet košulja i dvoje hlače, nego hoće li biti dovoljno hrane i lijekova za preživljavanje potpunog lockdowna. Nažalost, hrvatska vlada od početka pandemije bila je potpuno nesposobna napraviti bilancu što na hrvatskom teritoriju možemo napraviti, od hrane do lijekova. Veliki 'sposobnjakovići' su potpuno uništili Imunološki zavod, ali i poljoprivredu, proizvodnju mlijeka, mesa... Hrvatska danas uvozi 50 posto mlijeka i 50 posto mesa, što je stvarno porazan podatak", ocjenjuje Jurčić.
Zadovoljavanje minimalnih potreba
No, s nedostatkom proizvoda, nedostajat će i potražnje, a time će, smatra Jurčić, nestati i mogućnost za pojavu inflacije. "Potražnja za automobilima je pala 30 posto, pala je i potražnja za namještajem ili košuljama. Potražnja stvara inflaciju. A ako potražnje nema, nema ni inflacije", jasan je makroekonomist.
Smatra da pandemija nije pod kontrolom, jer je cijepljenje sporom, a novi sojevi stvaraju i novu nesigurnost. Ako se pandemija produlji za još godinu dana, nastat će jagma za hranom i lijekovima, što bi moglo dovesti do porasta cijena. No, BDP se u tom slučaju neće tako lako oporaviti. Ipak, Jurčić kaže da to nije glavni problem naše zemlje.
"Ključno će biti jesmo li se od početka pandemije uspjeli organizirati da, ako dođe do jačeg lockdowna, možemo zadovoljiti minimalne potrebe naše zemlje kada je riječ o hrani, lijekovima, energentima i sigurnosti. Sada ulazimo u fazu u kojoj su odgovori na ova pitanja važniji od toga kako stojimo s padom BDP-a", zaključuje.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
