Tjednima traju prepucavanja između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda. Od četvero prijavljenih na ponovljenom javnom pozivu, sporna je jedino profesorica Zlata Đurđević. Plenkoviću je prvo "stala na žulj" zato jer se prijavila mimo poziva, a zatim i svojim programom, oko kojeg je izbila polemika želi li ona vratiti politiku u izbor sudaca ili, pak, to ne želi.
U cijelu se raspravu, koja većem dijelu javnosti nije razumljiva, na kraju uplelo i Državno-sudbeno vijeće. Oni brane trenutačni model izbora sudaca, kojeg Đurđević u svom programu kritizira. Odbijaju njene kritike, jer smatraju da nisu potrebne velike promjene u sadašnjem sustavu, niti žele politiku blizu.
“Meni se čini da mi gledamo rad Državnog sudbenog vijeća previše kako je bilo prije 15 godina ili prije pet godina, ponovno govorimo, od zadnjih izmjena zakona znatno su smanjene ovlasti DSV-a i tu nema mjesta izvan bodova koje donesu kandidati sa sobom”, rekao je za N1 predsjednik DSV-a Darko Milković.
I Udruga sudaca će iznijeti svoj stav
Đurđević je ranije istaknula da ne želi politiku u izboru sudaca, već transparentni postupak u kojem će biti moguće otkriti sukobe interesa te nepotizam, ali i osigurati biranje po kriteriju stručnosti.
“Razlika između kandidata koji je izabran i koji nije izabran ne smije biti veća od 10 bodova. Što to ima za posljedicu? Da onaj kandidat koji dođe s velikim brojem bodova, u 90 posto slučajeva će uspjeti u svom izboru”, rekao je Milković.
Još se čeka stav Udruge sudaca. “O pitanju izbora sudaca, o svim temama o kojima se u javnosti raspravlja u zadnje vrijeme pojavljuju kao ideju, Udruga će raspravljati na svom redovitom zboru u lipnju”, rekao je predsjednik Udruge sudaca Damir Kontrec.
Promjene potrebne u praksi
No, javili su se bivši suci, koji su prešli u odvjetničke redove. Rafael Krešić i Dragan Primorac smatraju da već postoje objektivni kriteriji i ne misle da su potrebne promjene u tom smislu. Ali, možda su potrebne u praksi.
“Možemo postaviti pitanje da li se dovoljno dosljedno primjenjuju kriteriji i mehanizmi i za vrednovanje rada sudaca i za njihovo razrješenje i stegovnu odgovornost. Međutim, da svaka anomalija u pravosuđu u onom trenutku kada izađe u medije, se nastoji riješiti aposlutnom revolucijom, bacanjem na glavu, mislim da je to nepotrebno, da je dovoljno dosljedno primijeniti ono što sustav nudi do sada”, rekao je Krešić, dok Primorac predlaže: “Možda to treba više otvoriti prema javnosti, sudstvo, da ne bude zatvoreno, nego da pokaže prema javnosti da nagrađuju one koji su najkvalitetniji, ali jednako tako da kažnjavaju sve one kojima nije mjesto u sustavu".
No, rasprava o stanju u pravosuđu zapravo prati izbor, odnosno trakavicu oko izbora predsjednika Vrhovnog suda. Zoran Milanović i Andrej Plenković i dalje čvrsto drže svoje pozicije, odnosno dijametralno suprotne stavove.
