Predstavnici stranke Most jučer su u Hrvatskom saboru predali potpise koje su prikupili za raspisivanje dvaju referenduma – jednog za ukidanje covid potvrda i Stožera civilne zaštite te drugog kojim žele da se izmjenom Ustava ubuduće u Saboru dvotrećinskom većinom odlučuje o epidemiološkim mjerama. Morali su skupiti najmanje 368.467 potpisa, odnosno 10 posto od ukupnog broja hrvatskih državljana upisanih u Registar birača na dan 4. prosinca 2021. kada je počelo prikupljanje potpisa.
Most želi ukinuti 'stožerokraciju'
Uzgred rečeno, u Registru birača je 3.684.467 hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, dok je rezultat popisa stanovništva, objavljen sredinom ovoga mjeseca, pokazao da u Hrvatskoj živi 3.888.529 stanovnika. Po tome ispada da je mlađih od 18 godina oko 200.000, dok podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja kažu da u ovoj školskoj godini osnovne i srednje škole pohađa 455.819 učenika. No, to je tema za neku drugu priču. Vratimo se na ovu referendumsku...
Most je najavio da referendumima žele ''ukinuti stožerokraciju'' i vratiti odlučivanje o mjerama u pandemiji ''u demokratske okvire'', odnosno u Sabor gdje bi zastupnici dvotrećinskom većinom odlučivali o budućim epidemiološkim mjerama.
Provjera broja prikupljenih potpisa
Što će uslijediti nakon današnje predaje potpisa, odnosno kakav je daljnji referendumski hodogram, upitali smo doc.dr.sc. Matu Palića, stručnjaka za ustavno pravo s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.
''Nakon što predaju potpise u Saboru i nakon što se zapisnički konstatira koliko je kutija s potpisima zaprimljeno, koliko za koju od te dvije referendumske inicijative, onda će saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav održati sjednicu na kojoj će donijeti zaključak da treba provjeriti broj potpisa. To je ustavni uvjet. Sabor tada mora zadužiti Vladu ili konkretno ministarstvo da to obavi. To je prvi korak'', kaže Palić, koji je i vanjski član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Sabor raspisuje ili šalje na ocjenu ustavnosti
Kada se raščisti dio oko provjere potpisa, slijedi drugi korak.
''Ako se utvrdi da je prikupljeno dovoljno potpisa, tada Hrvatski sabor donosi odluku o raspisivanju referenduma - jednog ili drugog ili oba, ovisno o broju potpisa - ili pak traži da se ponovno sazove sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji će se izjasniti treba li se od Ustavnog suda zatražiti ocjena jesu li ispunjene pretpostavke za održavanje referenduma. Ako Odbor zauzme takav stav, onda će Hrvatski sabor podnijeti zahtjev Ustavnom sudu'', objašnjava Palić.
Eventualni treći korak na Ustavnom sudu
On napominje kako za sve navedeno nema vremenskih rokova.
''Faktički, to može biti i na ljeto. Vjerojatno neće, ali može'', dodaje.
Eventualni treći korak je, dakle, na Ustavnom sudu.
''Ustavni sud mora odlučiti jesu li ispunjene pretpostavke za održavanje referenduma, i to u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva Hrvatskog sabora. Ako Ustavni sud kaže da nešto ne štima, neće biti referenduma. Ako kaže da sve štima - jedno ili drugo ili oba pitanja - referenduma će biti'', kazao nam je Palić.
Tko su članovi saborskog Odbora za Ustav?
Na čelu saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav je nekadašnji HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Potpredsjednica je Vesna Nađ iz Kluba zastupnika Socijaldemokrata, dok su članovi Branko Bačić, Damir Habijan, Marija Jelkovac, Krunoslav Katičić i Nikola Mažar (svi iz HDZ-a), Arsen Bauk i Peđa Grbin iz SDP-a, Milorad Pupovac iz SDSS-a, Sandra Benčić iz Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, Božo Petrov iz Mosta te Miroslav Škoro iz nedavno formiranog Kluba zastupnika za pravednu Hrvatsku. Vanjski članovi odbora uz Palića su i stručnjaci ustavno pravo Đorđe Gardašević, Branko Smerdel, Bosiljka Britvić Vetma, Mirela Mezak Matijević i Sanja Barić.
