Porez na nekretnine od 1. će siječnja zamijeniti dosadašnju komunalnu naknadu, ministar graditeljstva tvrdi - neće doći do udara na budžet građana.
"Apsolutno se ništa ne mijenja u iznosima, samo nekadašnja komunalna naknada postaje porez na nekretnine, koji će biti puno pravičniji nego ono što imamo danas kroz komunalnu naknadu", kazao je ministar graditeljstva Lovro Kuščević.
Značajna stavka u izračunu poreza bit će stanje nekretnine, pa će
oni koji imaju dodatne luksuzne sadržaje poput
bazena ili teniskog terena
plaćati više. Visinu poreza diktirat će i starost nekretnine, a
bit će razvrstane u 5 dobnih razreda.
"Za 1. razred je iznos 1, ako je koeficijent 1 onda će biti
kao sada. Za mlađe, koeficijent će rasti i u tom slučaju će porez
biti nešto veći", rekla je Marijana Vuraić
Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave.
Za kuću ili stan od 100 metara četvornih sada se na godinu plaća oko 1.200 kuna komunalne naknade, s novim porezom plaćat će se između 700 i 1.700 kuna.
U Udruženju poslovanja nekretninama smatraju da to neće utjecati na tržište i građane potaknuti na kupnju starijih nekretnina.
"U ovom trenutku nema puno novogradnji, a oni koji kupuju novogradnju bolje su platežne moći. Tko si može priuštiti novogradnju, može i veći porez na nekretnine", izjavio je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Udruga Lipa organizirala je peticiju protiv novog poreza, koju je potpisalo gotovo 50 tisuća ljudi.
"Mi uvodimo jednu novu kategoriju poreza, koju ćemo danas plaćati oko 1 posto BDP-a, ali možda za par godina duplo više ili tri puta više", upozorava Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa.
Nova građevinska renta zamijenit će komunalne doprinose koji se sada plaćaju prilikom gradnje, a neće se odnositi na postojeće legalno izgrađene nekretnine.
"Plaća se samo jednom, prilikom ishodovanja akta za gradnju. Za postojeće građevine se odnosi samo na one u postupku legalizacije", objašnjava Lovro Kuščević (HDZ), ministar graditeljstva.
Novi porez ići će lokalnoj samoupravi, a plaćat će ga i država za svoje nekretnine. U privatnom je pak vlasništvu u Hrvatskoj više od 10 milijuna zemljišnih čestica. No, oni koji imaju polja ne moraju strahovati, porez neće plaćati.
