Ministar financija, Zdravko Marić za Jutarnji list kazao je da će rashodi za zaposlene rasti, 'ali još se ne zna koliko'. U smjernicama iz veljače ministar Marić je planirao povećanje izdataka za plaće samo zbog korekcije za minuli rad i očekivani porast razine zaposlenosti. Tako se navodi da će masa plaća u 2017. godini iznositi 25,3 milijarde kuna, što je oko 380 milijuna kuna više nego lani. Prema tim planovima, masa plaća uglavnom je trebala stagnirati u razdoblju od 2015. do 2018. godine.
Dodatnih 400 milijuna kuna
Kako sada stvari stoje, izgledno je da bi, uz planirano povećanje od 380 milijuna kuna, država za plaće iz proračuna iduće godine mogla izdvojiti dodatnih oko 400 milijuna kuna. Nakon prvog sastanka sa sindikatima javnih službi na kojem se razgovoralo i o povećanju osnovice plaće za šest posto, Vlada je prihvatila valjanost sporazuma koji je prvi put potpisan 2006. godine.
Nakon brojnih nesporazuma, sindikati su spremni na “razumnu nagodbu” jer su svjesni da sve stavke sporazuma ne mogu biti ispunjene odjednom. Premda konkretnih ponuda nije bilo, neslužbeno se računa s tim da bi godišnji rast plaća mogao iznositi od 1,5 do dva posto. Ako to bude i konačni dogovor, za proračun bi to značilo povećanje mase plaća od 380 do 500 milijuna kuna, piše Jutarnji list.
Veći budžet za obranu i kulturu
Zakinuti ne bi trebali biti ni umirovljenici, ne samo oni koji primaju redovne, već i povlaštene mirovine jer se nakon pauze od nekoliko godina i one počinju usklađivati. Na povećanje izdvajanja za oko dva posto, čini se, može računati i ministar obrane Damir Krstičević, a ministar financija je najavio da bi i “kultura trebala biti dobro zastupljena u proračunu”. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek vjerojatno će nešto većim proračunom dobiti priliku da ublaži nezadovoljnike zbog većeg oporezivanja autorskih honorara.
U većini ostalih stavki može se očekivati stagnacija rashoda ili njihovo smanjenje. Međutim, ukupni rashodi sigurno će biti malo veći od prošlogodišnjih. Ako se tome doda i činjenica da će zbog reforme prihodi biti manji za oko dvije milijarde kuna, postavlja se pitanje koliko je izgledna najava ministra financija da će manjak u proračunu biti oko dva posto BDP-a, odnosno da ostaje koncentriran na fiskalnu konsolidaciju.
