U zatvorskom je sustavu tijekom 2018. godine bilo primijenjeno samo 56 prisilnih mjera, što pokazuje da je sustav organiziran i funkcionira, ocijenio je u petak ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na sjednici Vlade koja je prihvatila Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2018.
Hrvatska ima 14 zatvora, sedam kaznionica, dva odgojna zavoda i ukupni kapacitet da može primiti 3900 zatvorenika u određenom trenutku, a kroz zatvorski sustav u 2018. godini prošlo je više od 11 tisuća zatvorenika, naveo je ministar.
Od tog broja kaznu zatvora izdržavalo je 4119 zatvorenika (nakon pravomoćne presude), preko 4 tisuće izdržavalo je mjeru istražnog zatvora, a ostatak je bio vezan uz određene prekršajne postupke.
VEZANE VIJESTI:
- Osuđen jer je zlostavljao kolegicu. Nije dobio otkaz niti završio u zatvoru! 'Ništa mi ne možete'
- Zbog čega je umro mladić iz Remetinca: 'Sve ukazuje na prirodnu smrt. Gdje ima života ima i smrti'
"Važno je istaknuti da je na ovih 11 tisuća zatvorenika bilo primijenjeno samo 56 prisilnih mjera. To govori da uvjeti u našim zatvorima nisu takvi da se primjenjuje fizička sila nego je sustav organiziran i funkcionira", ocijenio je Bošnjaković.
U 2018. godini umrlo 18 zatvorenika
Resorni ministar posebno se osvrnuo na smrtne slučajeve u zatvorima na što je, kako je rekao, javnost opravdano posebno senzibilizirana. Naveo je kako je u 2018. godini umrlo 18 zatvorenika.
"To su različiti razlozi i za svaki postoji medicinska dokumentacija. Negdje su to posljedice bolesti s kojima su oni već došli u sustav, negdje je to posljedica srčanog udara... Na 11 tisuća ljudi netko može reći da je to puno ili malo, ali mi u okviru zatvorske bolnice pokušavamo i dajemo svu uslugu koju možemo, a tamo gdje ne možemo upućujemo ih u druge bolnice. Međutim, i u okviru takvog sustava događaju se ove stvari", rekao je.
Izvješće pokazuje da su prema strukturi kaznenih djela, najveći udio u ukupnom broju zatvorenika činili zatvorenici koji su počinili kazneno djelo protiv života i tijela (36,59 posto) i kaznena djela protiv imovine (32,98 posto), slijede kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (9,79 posto), protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (7,73 posto), djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (2,92 posto) te protiv opće sigurnosti ljudi i imovine (2,74 posto).
U 2018. godini, pokazuje izvješće, broj evidentiranih pokušaja bjegova bio je manji u odnosu na godinu ranije - pet evidentiranih pokušaja bijega prema šest u 2017. godini.
