Odlukom Ustavnog suda o ustavnosti rada mogu biti zadovoljni u samom Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu. Član Stožera i ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da ona "samo naglašava i potvrđuje što dugo govorimo. Sve naše mjere bile su temeljene na zaštiti zdravlja i života građana, da su donesene u jednom čudnom kontekstu". Istaknuo je kako nije bilo dvojbi oko toga hoće li te mjere prijeći granicu ustavnosti.
"Sve mjere su temeljene na stručnim i epidemiološkim promišljanjima, sve da spriječimo širenje i transimisiju virusa. Svaka mjera bila je pomno promišljena i temeljena na struci. Analizirali smo sve, sa znanstvenog i stručnog aspekta, uspoređivali naše mjere s mjerama u susjednim zemljama i cijelom svijetu. Nismo pronašli bitnih razlika. Utemeljen je i znanstveni savjet Vladin, koji je s međunarodnog aspekta propitivao naše mjere iz dana u dan", rekao je Beroš u razgovoru za RTL.
Sporna zabrana rada nedjeljom
Ipak, Ustavnom sudu je bila sporna zabrana rada nedjeljom, koju je na kraju većina sudaca proglasila neustavnom. Iako je Beroš spomenuo kontekst donošenja te uloge, nije mogao pobjeći od toga da je ona donesena u predizborno vrijeme. Ustavnom sudu sporan je rad nedjeljom.
"Da, oni navode, iako ćemo pričekati definitivno objašnjenje njihovog promišljanja, da je mjera bila legitimnog cilja. Dakle, zaštita života i zdravlja ljudi, ali da nije bila razmjerna. Ponovit ću kontekst donošenja te mjere. Donesena je u fazi popuštanja 'lockdowna', u fazi kad smo produžili svakodnevni rad trgovina. Znate i sami da su bile limitiran ena period od 7 do 17 sati. U toj fazi popuštanja dopušten je rad do 21 sat jer su se građani žalili da ne stignu po namirnice. Dakle, ukupni radni tjedan na taj način nije skraćen jer je produžen period rada. Mislim da je to bilo daleko prije predizbornog vremena i da je bila utemeljena na potrebi spečavanja mobilnosti građana jer mobilnost je prepoznata kao onaj faktor koji najviše doprinosi širenju virusa. Tako da ne bih rekao da je bilo koja od naših odluka bila politički motivirana", rekao je Beroš iako se slaže s konstatacijom svog nadređenog, premijera Andreja Plenkovića, da je Stožer političko tijelo.
Političko tijelo
"Stožer je političko tijelo. Naravno da provodi politiku Vlade, ali temeljenu na stručnom promišljanju i epidemiološkim zakonima. I na tome smo čitavo vrijeme radili. U konačnici mi je drago da je Ustavni sud prepoznao da su zakoni koji su doneseni u Saboru, Zakon o sustavu civilne zaštite i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, doneseni na zakonit način temeljem članka 16. Ustava Republike Hrvatske", poručio je.
Beroš je ponovio kako svi imaju pravo na svoje mišljenje, pa tako i Zoran Milanović koji Stožer naziva "paratijelom". Nije htio komentirati vrijeme kad je donesena odluka Suda, kao niti to treba li rad Stožera nadzirati Sabor.
"Gledajte, ja sam ministar zdravstva, neurokirurg sam, ne mogu razmišljati u širem političkom kontekstu. Stožer civilne zaštite je Vladin stožer i Vlada kao takva je podložna... i opravdava svoj rad Saboru. Mislim da je na taj način postignut taj nadzor", poručio je Beroš.
Stožer radi i dalje
Istaknuo je kako će Stožer i dalje nastaviti s radom te da neće donositi slobodnije i drastičnije odluke, već će "nastaviti istim tempom i ritmom". Dodao je kako nema problem s odlukama koje donose pojedini lokalni stožeri te je izrazio želju da to postane trend u cijeloj zemlji.
"Bilo bi dobro da je tako jer bi to ukazivalo da je epidemiološka situacija stabilna i bolja. No trebamo iz dana u dan, kao što smo stoput dosad rekli, pratiti epidemiološku situaciju pa prilagođavati njoj mjere. Ukoliko bude dobra, nema razloga da svi nose maske u učionicama. Van njih je to i dalje obavezno. Vidjet ćemo, ako epidemiološka situacija bude dobra, nema razloga da i ostali stožeri ne donesu odluke sličnu ovom. Isto tako, ako se situacija pogorša, lokalni stožer promijenit će tu odluku. Epidemiološka struka na nacionalnom nivou određuje pravac kretanja. I u ovom slučaju analizirat će se epidemiološka situacija i epidemiolozi će dati sugestije kako što dalje", poručio je prvi čovjek zdravstva.
Svjetska zdravstvena organizacija izdala je upozorenje da Europu čeka teška epidemiološka jesen, što predstavlja i opasnost za Hrvatsku. No, šef zdravstva je uvjeren da je sustav na to spreman.
"Moramo znati da dolazi sezona respiratornih infekcija i sezona gripe. To je problematično razdoblje u kojoj ćemo teško diferencirati radi li se o COVIDU ili nekoj drugoj respiratornoj bolesti. To predstavlja izazov, ali toga smo svjesni i na to smo spremni. I prije te objave znali smo da će jesen biti problematična pa smo poduzeli korake koji će omogućiti da se zdravstveni sustav bolje nosi s mogućim komplikacijama", zaključio je Beroš.
