Bivši premijer osvrno se na svoje novo radno mjesto predsjednika Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, opisujući kako je njegova zadaća "promocija škole u najširem smislu te riječi", a otkrio je i zašto je kao predsjednik Vlade (jedino) na Božić išao na misu, iako nije vjernik. "Da, bilo je to iz respekta. Vjera je privatna stvar svakog čovjeka, tko misli drukčije, ima potpuno pravo djelovati u skladu sa svojim svjetonazorom."
Iako je njegova poruka oko presude u Haagu mnogima bila slična onoj Plenkovićevoj, on ne misli tako. "Ne bih rekao da je to bilo tako niti u sadržaju, niti u tajmingu. Ja sam o toj presudi govorio kad se ona tek počela čitati, prije nego što je Slobodan Praljak bio popio otrov", ističe Milanović, u velikom intervjuu za Novi list.
UZP-a nije bilo, a svima je jasno da je Haag politički
Ponovio je kako, prema njemu, nije bilo hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata u BiH. "Kao da se negdje vagalo čiju povijesnu ulogu treba staviti u kaznenopravni kontekst. Hrvatska je i u presudi Tuti i Šteli iz 2003. bila na određeni način prozvana i osuđena. Nekima to očito nije bilo dovoljno i išlo se na eksplicitnu osudu jedne politike. Nisam se slagao s tom politikom, ali između političkih grešaka i zločinačkog pothvata usmjerenog na kidanje, prethodno etnički očišćenog, dijela jedne države velika je razlika. Ali, sada ne možemo ništa drugo nego konstatirati tu presudu i ići dalje. Možda je o njoj najbolje i ne govoriti", objašnjava Milanović.
Kaže kako je činjenica da je Haški sud prije svega politički, ali i da "treba svakako priznati da su osuđeni mnogi ratni zločinci koji to ne bi nikad bili i stoga je on u jednom dijelu imao smisla".
'Svima iz zna se koje stranke je bolje da šute'
No, osvrnuo se i na HDZ-ovce : "Podsjetit ću, okvir suradnje Hrvatske s Haagom zadan je prije više od 20 godina, na prijedlog tadašnje vlasti i uz potporu svih. Hektolitrima krokodilskih suza bile su natopljene maramice kojima su neki mahali hrvatskim optuženicima dok su ih ispraćali, bolje reći pakirali u Haag. Neki političari, svi redom iz zna se koje stranke, učinili bi uslugu sebi i svima nama kad bi šutjeli o ovoj temi. Stvarno mi je žao nekih ljudi, ali o Haškom sudu možda više i ne treba govoriti."
Hrvatska je bila 'balkanski ucijenjena'
KRONOLOGIJA KONTAMINIRANOG PROCESA: Ovo su ključni događaji oko Sporazuma o arbitraži Slovenije i Hrvatske
Govoreći o prijeporu Hrvatske i Slovenije u vezi s granicom u Piranskom zaljevu, rekao je da je "Hrvatska bila balkanski ucijenjena, i da bi možda i bila prisiljena provesti arbitražno rješenje da Slovenci nisu kompromitirali postupak".
"Ne pratim detaljno što danas poduzima Vlada, čini mi se ništa naročito, a to možda i nije loš pristup. Možda je moguć neki kompromis, ali u dogovoru dviju država. Europska komisija se tu ništa ne pita i što se mene tiče nije dobrodošla, neovisno o pristranim izjavama nekolicine njihovih najglasnijih članova. Mislim da dvije države mogu nastaviti normalno živjeti", kaže Milanović, dodajući da se ne treba previše obazirati na pritisak iz Bruxellesa.
'Ne tjerajte nas da i mi vama pakostimo'
"Nikakav Bruxelles. Uvijek imate nekoliko galamdžija koji žele biti u centru pažnje, jer su to prestali biti u državama iz kojih dolaze. Neka se malo ohlade i prihvate da je u slučaju famozne arbitraže raskrinkana obična, balkanska prevara". Za nove ucjene Slovenije kako neće pustiti Hrvatsku u OECD, kaže kako je to stara priča. "Poruka tim seoskim bukačima treba biti: okolnosti su se promijenile i nemojte nas tjerati da i mi razmišljamo kako možemo napakostiti i naškoditi vašim interesima. Budite sigurni, mi to možemo. Ali, ne želimo i nemojte nas na to tjerati", savjetuje Milanović, dodajući kako je "OECD fiksacija nekolicine naših diplomata i možemo bez toga kao bez lanjskog snijega", a za Schengen se ne pita samo Sloveniju.
Neki naši političari trče u zagrljaj čaršiji
Na pitanje kako se treba odnositi prema Aleksandru Vučiću, odgovorio je nedvosmisleno.
"U Beogradu i danas postoji nama s hrvatske ljevice i lijevog centra relativno bliska i ne baš malobrojna grupa ljudi, ali postoji i famozna čaršija. Razumijete o čemu govorim", kaže dodajući kako 'nakon svega što se dogodilo, i još se uvijek događa, neki će ljudi itekako morati dokazati da pripadamo istom društvu'.
"Najtužnije je to što su određeni hrvatski političari svojevremeno, pa i dan danas, znali pasti u strastveni zagrljaj tih manipulatora", ističe. Kada je novinar Novog lista podsjetio da kad je Vučić izabran, predsjednica Republike oduševljeno izjavila da je u Beogradu konačno dobila sugovornika, samo je rekao: "Mislim da se njih dvoje dosta dobro razumiju"
KOLINDA DOLAZI NA VUČIĆEVU INAUGURACIJU: S kolegom s kojim može ‘napokon iskreno razgovarati’ će odraditi i sastanak Komentirajući izgubljenu arbitražu s MOL-om, koju je njegova Vlada pokrenula nakon presude Ivi Sanaderu kaže kako je bila obveza Vlade pokrenuti tu arbitražu. "Taj nas je problem dočekao, kao i još puno toga ružnog, nismo došli na posloženu situaciju kao sadašnja Vlada".
'Bili smo dužni pokrenuti arbitražu'
"Dužni smo, ponavljam, bili pokrenuti taj arbitražni postupak, a na hrvatsko je pravosuđe naš utjecaj bio praktično nikakav. Pravosudni sustav stavljen je u Hrvatskoj u postojeći pogon davnih godina, deklariran je kao navodno neovisan od politike, a posljedice vidimo. Imamo to što imamo", pojasnio je.
Kada je u pitanju budućnost Ine, i najavljivanog otkupa MOL-ovih dionica, sadašnju Vladu nazvao je bezidejnom. "Ta je firma, nakon što je u vrlo sumnjivim okolnostima potpuno prepuštena MOL-u, danas sve manje i manje važna. Vlada nema ideju što s Inom, a vrijeme kupuju angažiranjem konzultanata. Nacionalne kapitalne odluke ne mogu umjesto vlasti donositi strane konzultantske agencije, u kojima su i dalje stručnjaci čije su pogrešne procjene kreditnih rejtinga u velikoj mjeri dovele do financijske krize 2008.", rekao je.
Na primjedbu kako je i on angažirao konzultate kaže, kako je razlika fundamentalna. "U slučaju privatizacije Croatia osiguranja nije pitanje bilo treba li učiniti nešto, nego kako. 'Treba li' je politika, 'kako' je struka." poručuje.
'EK ne bi smjela maltretirati Poljsku'
EU POKRENULA PRAVNI POSTUPAK PROTIV POLJSKE: Bruxelles će Varšavi oduzeti pravo glasa u Uniji?
Kada je u pitanju najavljena kazna Europske komisije Poljskoj, pa čak i oduzimanje prava glasa, kaže kako to smatra iznimno opasnim. "Politike mađarskih, posebno poljskih vlasti bile bi smiješne da nisu pomalo opasne i da ne predstavljaju povratak u daleku prošlost, ali građani su to izabrali. Za te neokonzervativne politike nekih novijih članica EU-a nemam simpatija, ali to ne znači da ih Komisija, odnosno neki od njezinih glasnih pojedinaca trebaju i smiju maltretirati", kaže i dodaje kako je jedino ispravno da u glasovanju oko procedure protiv Poljske Hrvatska bude suzdržana.
"U taj se kovitlac ne bi smjeli uvući. To je principijelno, a ne ideološko pitanje. Tu vrstu kulturnog rata Hrvatska s drugim državama ne treba voditi", kaže i odmah dodaje: "A trebali bismo izbjeći i razne šašave inicijativice poput one Tri mora, kroz koju Varšava pokazuje zube Berlinu i Moskvi. Što će nam to, koja nesretna Tri mora?".
Predsjednik? Ne razmišljam o tome...
Govoreći o svojim planovima, kaže da je "stranački gledano njegova politička karijera završena".
"Iza mene je 10 lijepih i teških godina na vrhu velike političke stranke. Izabran sam 2007. za predsjednika SDP-a, bez da sam to nekoliko godina ranije planirao.Vodio sam stranku malo više od devet godina i to je sada povijest i svatko je pozvan da to komentira na svoj način", rekao je Milanović.
Na pitanje da naglašavajući da mu je stranačka karijera završena, implicira da općenito politička možda i nije, odgovora zagonetno: "To ne implicira ništa. Što će biti za godinu, dvije ili više, ne znam".
Jednako neodređen je bio i na decidirano pitanje kolike su šanse da se kandidira na izborima za predsjednika Republike.
"U ovom trenutku o tome ne razmišljam. Radim svoj posao. Ono što želim sebi i bliskim mi ljudima je dobro zdravlje, da vrijeme provodimo zanimljivo i da to potiče našu znatiželju, da drugima ne nanosimo zlo i to je zasad sve. Možda to djeluje banalno, ali meni to puno znači. Kažem da prije petnaestak godina nisam bio ničiji projekt, pa ni vlastiti s ciljem da postanem predsjednik SDP-a i premijer u trenutku ulaska u EU. Niti sada nemam zacrtani plan, što ne znači da besciljno lutam. Posjedujem određeno iskustvo, za naše uvjete veliko, a hoće li ono više ikad biti stavljeno na test i u službu nekom višem, nacionalnom interesu, to ne znam. To mi je trenutačno nedokučivo", zaključuje.
