Sa zimom i prvim snijegom na Balkan su počeli pristizati migranti iz Afganistana koji već mjesecima putuju prema Europi, otkako se američka vojska povukla iz njihove zemlje, a talibani ponovno preuzeli vlast. Njihov cilj je, piše Politico, granica Bosne i Hercegovine s Hrvatskom. Hrvatska im je pritom samo usputna stanica na putu u bogatije zemlje Unije.
Humanitarni djelatnici ističu kako je balkanska ruta preko BiH i Hrvatske ponovno postala privlačna jer se rute kroz Grčku ili Italiju mnogo strože nadziru i provjeravaju.
'Postaje još teže ovih dana'
Jedan od Afganistanaca na tom putu je i Ali. U pokretu je već četiri mjeseca, otkako je napustio svoj dom u Lowgaru u blizini Kabula. Sada je u kampu u Bihaću, posve blizu hrvatske granice, gdje se sa svojom obitelji priprema za prvi pokušaj prelaska u EU.
“Kao prozapadnjačka obitelj morali smo otići jer žene u mojoj obitelji ondje ne bi imale ikakve šanse”, kazao je Ali za Politico ne otkrivajući prezime zbog straha od moguće odmazde u Afganistanu.
No, dok ljudi poput Alija pristižu u Bihać, aktivisti za ljudska prava upozoravaju kako ondje nema dovoljno kreveta za privremeni smještaj tražitelja azila. I sami migranti svjedoče da ih se odbija na sve nasilniji način.
“Postaje još teže ovih dana”, kaže za Politico Ramin, 29-godišnji Afganistanac koji je napustio domovinu kada su talibani zauzeli njegov rodni grad blizu granice s Tadžikistanom. I on se, poput Alija, predstavlja samo imenom.
Kao kolo u kojem se pleše naprijed-nazad
Volonteri i aktivisti upozoravaju kako je s dolaskom zime sve više naznaka nove humanitarne krize na granici BiH i Hrvatske.
"Hladno vrijeme je velika opasnost", kaže Kathy James iz organizacije Medical Volunteers International, koja pomaže migrantima u Velikoj Kladuši. “Ljudi, uključujući malu djecu, izloženi su hladnoći i nemaju gdje sigurno spavati. U tom smislu ni ova zima neće biti drugačija”, dodaje.
U protekle tri godine Afganistanci su bili najčešći tražitelji azila na bosansko-hrvatskoj granici. Oni su tek dio od pola milijuna Afganistanaca koji su podnijeli zahtjev za azilom u EU. Tisuće Afganistanaca koji su posljednjih godina pokušali ući u Hrvatsku jednostavno su bili vraćeni, deportirani zbog ilegalnog prelaska granice. Većina ih ne odustaje i jednostavno traži drugo mjesto uz granicu za ponovni pokušaj prelaska. To je poput kola u kojem se pleše naprijed-nazad.
Od ljetos sve više 'pushbackova'
Međutim, nije svaka deportacija nužno legalna. Prema međunarodnom pravu, migranti imaju pravo podnijeti zahtjev za azil koje im se često uskraćuje. Godine 2020. više od 110 migranata svjedočilo je 'pushbackovima' na granici, a neki tvrde da je 1656 migranata pritom trpjelo ponižavajuća postupanja pa čak i mučenja. Izvješća je prikupila Mreža za praćenje nasilja na granicama (Border Violence Monitoring Network), neovisna skupina nevladinih organizacija i udruga koja prati kršenje ljudskih prava na granicama EU.
Hrvatska vlada priznala je da je bilo nasilnih 'pushbackova' obećavajući provedbu novih mjera. No, Politico piše kako je nekoliko migranata kazalo da se praksa 'pushbackova' čak i povećala od sredine kolovoza, jer su zemlje EU postale zabrinute zbog masovnog egzodusa iz Afganistana.
'Prošle zime svjedočili smo sve većem broju obitelji s malom djecom koji su prelazili bosansko-hrvatsku granicu”, kaže Sara Kekus iz Centra za mirovne studije iz Zagreba. “Ove godine, imajući u vidu situaciju u Afganistanu te da još ne postoji osmišljena politika EU za sve koji bježe od talibanskog režima, nema razloga očekivati drugačiju situaciju”, dodaje ona.
'Ova ruta je sve privlačnija'
I dok službeni podaci govore od padu ukupnog broja migranata koji prelaze u Hrvatsku od 2016. godine, balkanska ruta ponovno postaje privlačna. Sve više migranata smatra je sigurnijom od onih preko Grčke ili Italije.
"Budući da srednjomediteranska ruta u očima migranata izgleda sve opasnija, privlačnost ove istočne rute raste", rekao je Daniele Bombardi, koordinator Caritasa za jugoistočnu Europu.
On upozorava na manjak prostora gdje bi se zbrinuli migranti u slučaju njihovog masovnijeg dolaska.
“Nakon zatvaranja nekoliko kampova u Bosni, broj raspoloživih mjesta se smanjio”, kaže Bombardi. “Organiziraniji, planirani pristup omogućio bi da prihvat migranata bude dostojanstveniji”, ističe.
Bosanskohercegovački dužnosnici u studenom su otvorili novi izbjeglički kamp Lipa na periferiji Bihaća i blizu granice s Hrvatskom. Izgradnju kampa financirala je EU. Taj objekt je zamjena za onaj koji je Međunarodna organizacija za migracije podigla u ožujku 2020. kako bi, zbog pandemije covida, privukla migrante koji su inače boravili u 'dvljim' naseljima po šumama. No, taj objekt nije ispunjavao najosnovnije uvjete, a izgorio je u požaru nekoliko mjeseci kasnije. hitna kuća izgorjela je tek nekoliko mjeseci kasnije.
Prijeći granicu prije oštre zime
Ali i Ramin dvojica su ljudi koji su zarobljeni u, čini se, beskonačnom kolu stalnih pokušaja prelaska granice. Ali je 19-godišnjak i na putu je s majkom i tri sestre. Strahuje da neće uspjeti prijeći granicu prije nego što zima postane oštra te da će morati kampirati na otvorenom. Kaže da osjeća dodatni pritisak jer je jedini muškarac koji putuje s četiri žene.
S druge strane, njegov sunarodnjak, 29-godišnji Ramin, već više od godinu dana neuspješno pokušava ući u Hrvatsku. U protekla dva mjeseca pokušao je to iz Bihaća i iz Velike Kladuše. Svaki put, kaže, hrvatska policija mu je oduzela mobitel i novac prije nego što ga je vratila natrag u Bosnu. Cilj mu je doći do svoje supruge, koja je u Francuskoj, a zatim do roditelja koji su ljetos, nakon dolaska talibana, iz Kabula evakuirani u Njemačku.
Ramin je trenutno u privremenom prihvatnom centru Ušivak, pola sata vožnje od Sarajeva. Unatoč mjesecima uzaludnih pokušaja da dođe do EU, Ramina nije napustio optimizam. Kaže da je sretniji od onih koji nisu u službenoj ustanovi za migrante.
'Ne odustajemo, smišljamo nove rute'
Mnoge migrantske obitelji požurile su prijeći granicu dok je ljeto bilo na izmaku, bojeći se da će u jesne i zimu granica postati zagušenija, a dužnosnici pripremiti nove mjere. Sami migranti kažu da je za samce mogućnost prelaska gotovo nemoguća te da su 'pushbackovi' sve češći i nasilniji.
“Smišljamo nove rute. One ne funkcioniraju uvijek, ali možemo razmijeniti informacije s onima koji dolaze poslije nas”, kaže Ramin.
No, ništa od toga neće odvratiti Ramina, Alija i druge. Koordinator Caritasa za izbjeglice u Jugoistočnoj Europi, Daniele Bernardi, upozorava da stroži režim na granici može samo dovesti do veće štete.
“Tvrđava Europa nikada se neće uspjeti potpuno zatvoriti. Upravo je ovaj pristup stvorio dodatne patnje koje se mogu savršeno izbjeći”, rekao je Bernardi.
