U listopadu je 40 posto svih pokušaja ilegalnih prelazaka vanjskih granica Europske unije zabilježeno na zapadnobalkanskoj ruti, piše u srijedu Večernji list.
Iako se fokus premjestio na Bjelorusiju, baltičke zemlje i Poljsku, očito je da ta ruta, preko koje migranti stižu i do granice Hrvatske, i dalje trpi najveći migrantski pritisak.
Do sada je ove godine na zapadnobalkanskoj ruti prijavljeno 48.500 ilegalnih prelazaka granice. Većina migranata na ovoj ruti došla je iz Sirije, Afganistana i Maroka, objavili su iz Frontexa.
Povećanje od osam puta
Samo u listopadu otkriveno je više od 9000 ilegalnih prelazaka, što je povećanje od 140 posto u odnosu na prošlu godinu, kad ih je zabilježeno 3816 i povećanje čak od 810 posto u odnosu na listopad 2019., kad je ta brojka iznosila 1003. Za usporedbu, na istočnoeuropskim granicama, uz Bjelorusiju, u prvih 10 mjeseci ove godine zabilježeno je 8000 pokušaja prijelaza.
Ukratko - preko zapadnoeuropske rute u mjesec dana u EU je pokušalo ući više migranata nego preko istočnih granica u prvih deset mjeseci ove godine.
U skladu s brojkama, i povećanim brojem dolazaka, u okolici Bihaća je krajem prošlog tjedna otvoren novi kamp za ilegalne migrante. Kod sela Lipa podignuto je kontejnersko naselje koje može prihvatiti do tisuću i pol osoba.
Nešto humaniji kampovi
Kontejneri su opremljeni grijanjem, električnom energijom i tekućom vodom, a tamo se uz samce mogu smještati i obitelji te djeca bez roditeljske skrbi za koje je predviđena trećina smještajnih kapaciteta.
Ranije je na tom mjestu bilo šatorsko naselje, što je potaknulo međunarodnu zajednicu, a posebice Europsku uniju, da reagira i osigura donacije kako bi se stvorili humaniji uvjeti za boravak migranata. No također, to je i centar iz kojeg kreću ilegalne migracije prema hrvatskoj granici, često i uz prešutno odobrenje lokalnih vlasti.
Hrvatska nije željena destinacija tim ljudima, već samo tranzitna zemlja kroz koju žele proći što brže i neopaženije. Redovna procedura - dolazak na granični prijelaz i traženje azila, nakon čega se po međunarodnom pravu svaki taj zahtjev mora razmotriti, povlači sa sobom i rizik. Ako migranti jednom budu zavedeni kao tražitelji azila u Hrvatskoj, oni je ne bi smjeli napuštati, a u slučaju da ih se uhvati u nekoj drugoj EU članici, vraćaju ih u Hrvatsku, donosi Večernji list.
