Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić uvjerena je da će nagodba biti dovršena u zakonskim rokovima, kao i da su optužbe oporbe neutemeljene.
Gospođo Dalić, je li novi povjerenik Peruško dostojna zamjena za bivšeg povjerenika Ramljaka?
Proces izvanredne uprave nije proces koji se tiče pojedinaca. To znači da gospodin Peruško ima izvrsne reference i ono najvažnije iznimno je svjestan važnosti posla koji obavlja i spreman je u njega uložiti svu svoju radnu energiju. Temeljni zadatak izvanrednog povjerenika je postići nagodbu u zadanim rokovima i osigurati da se Agrokor vrati u normalan način poslovanja, a da vjerovnici u kontekstu nagodbe naplate svoja potraživanja.
Hoće li nagodba biti gotova do srpnja?
Nagodba mora biti gotova u zakonskim rokovima. Rezultati izvanredne uprave potvrđuju da cijeli postupak ide u dobrom smjeru. Postignuti značajni rezultati u pogledu umanjivanja rizika od nekontroliranog stečaja Agrokora. U značajnoj mjeri isplaćen je stari dug dobavljačima. Plaća se na vrijeme i sada je pred izvanrednom upravom postići dogovor s vjerovnicima. Izvanredna uprava je platforma, a vjerovnici moraju postići dogovor među sobom i to se upravo događa u Zadru. Danas se razgovara o nagodbi, a pred godinu dana razgovaralo se o stečaju. I to je temeljni rezultat izvanredne uprave.
Je li potreban plan B?
U ovom trenutku treba osigurati prostor, vrijeme i sve uvjete vjerovnicima da razgovaraju i vjerujem dogovore se o nagodbi. Prema mojim kontaktima s vjerovnicima postoji velika spremnost vjerovnika da u tom pravcu razgovaraju jer su svi svjesni da je nastavak poslovanja Agrokora jedini način da naplate svoje tražbine. Naravno u onoj mjeri u kojoj će to biti moguće jer dugovi Agrokora od 57 milijardi kuna su značajno veći od ukupne vrijednosti imovine.
U kontekstu optužbi za pljačku, je li uopće zamisliva situacija vratiti se na situaciju od šest kuna na računu, pogotovo kad to radi netko tko je u bijegu od pravosuđa?
Primopredajno izvješće koje je novi povjerenik predao pokazalo je da je krajem veljače na računu Agrokora bilo milijardu i šesto milijuna kuna nasuprot šest kuna i 20 lipa koliko je tadašnji povjerenik zatekao. To je najbolja garancija, najbolji ulog u uspješnost nagodbe.
Brinu li vas poruke saborskih zastupnika koji traže vašu smjenu?
Pravo je oporbe da koristi raspoloživo instrumente u političkoj borbi s vladajućom koalicijom. Međutim, ono što ja opažam je frapantna sličnost između argumenata i teza koje plasira SDP i svih oni laži koje je u javni prostor tijekom proteklih mjeseci kroz blog ulio Ivica Todorić. Misli da to samo po sebi govori o cijeloj inicijativi. U ovom političkom trenutku je SDP-u jako korisno da pokuša skrenuti pozornost s problema u svojoj stranci. Međutim u cijelom ovom procesu bitni su rezultati.
Što je s partnerima, manjinci kažu da osluškuju, osluškujete li i vi njih?
Ja u svom radu nastojim ostvarivati rezultate. To je i temeljni cilj ove Vlade. Reagirali smo pravodobno na najveću opasnost koja je zaprijetila hrvatskom gospodarstvu od početka hrvatske države.
Što vam premijer kaže na ovu temu?
Surađujemo dnevno, ne vidim tu nikakvih problema, upravo suprotno. Pravo je oporbe da propitujemo. U ovom slučaju argumenti jesu vrlo neozbiljni.
Dvije trećine građana smatra da biste trebali otići, št mislite o tome i je li Ramljak bio žrtveno janje?
Ne znam na koji način je provedeno istraživanje, mogu reći da iza rezultata svoga rada stojim. A to je sačuvanih 27.000 radnih mjesta u Agrokoru. Uvjerena sam i da će građani prepoznati rezultate i pogrešne argumente oporbe.
Predsjednica kaže da građani moraju osjetiti građani, što vama kažu građani?
Slažem se s tim. Željela bih istaknuti da su u 2017. godini plaće porasle za pet posto. To signalizira da se rezultati gospodarskog rasta prenose do građana. I ja bih željela da to bude brže i više.
Kako komentirate izvješće Europske komisije koje je danas objavljeno?
Izvješće je u najvećoj mjeri u skladu s našim očekivanjima. Ono prepoznaje rezultate ostvarene u gospodarskom rastu, proračunskoj disciplini, smanjivanju deficita i javnog duga. U određenoj mjeri prepoznaje i reformske napore koji su učinjeni, a naravno daje i upozorenje i poziva da se ubrzaju napori u provođenju strukturnih reformi. Naravno, strukturne reforme nisu jednostavna stvar, za njihovu pripremu je potrebno vrijeme. I upravo je prošla godina vrijeme koje smo na to utrošili. Stoga se nalazimo u godini za koju je sam predsjednik Vlade kazao da je godina reformi. To nije samo deklaracija, nego i stvarno određenje Vlade.
Koje su ključne reforme?
U Saboru imamo paket zakona koji se tiče promjena u pravosuđu radi efikasnijeg i boljeg funkcioniranja. U vrlo kratkom roku možemo očekivati niz zakona koji se tiču efikasnijeg funkcioniranja državne administracije, u prvom redu zakona koji se tiče objedinjavanja inspekcijskih službi. Radi se na dovršetku zakona koji se tiču nagrađivanja u državnoj upravi. Isto tako tijekom ovog mjeseca intenzivirat ćemo i individualne razgovore s pojedinim ministrima vezano uz pripremu novog Nacionalnog plana reformi.
Vlada je fokusirana i na intenzivnije korištenje europskih fondova. Protekla godina je donijela značajno povećanje ugovorenih sredstava, za 39 posto, što znači da je u ovom trenutku spremno 3,9 milijardi eura ući u hrvatsku ekonomiju. Dodatne dvije milijarde su u postupku ugovaranja. Očekujem da će upravo ta sredstva značajno pridonijeti rastu investicija kao jednog od najznačajnijih izvora gospodarskog rasta.
I ja bih osobno željela da mnoge od tih mjera idu brže, ali promjene mogu ići onom brzinom kojom ih društvo može prihvatiti. Namjera je Vlada da mnogobrojne aktivnosti koje smo pripremali dovedemo do završetka.
Što se tiče pitanja porezne reforme i nejeknadnosti podsjetila bih da je porezna reforma smanjila porezni teret za sve građane, da je 500.000 građana isključeno iz plaćanja poreza. Cilj je bio povećati raspoloživi dohodak i omogućiti brži gospodarski rast. Prošla godina je donijela rast plaća u neto iznosu od oko pet posto. Jasno je da se rezultati gospodarskog rasta prenose do svih nas, a moramo imati na umu da je Hrvatska dugo bila u recesiji. Unatoč našim naporima, nije lako nadoknaditi posljedice šest godina recesije.
U izvješću se kao problem ističe niska potencijalna stopa rasta. Naša ekonomska stvarnost je da je stvarna stopa rasta iznad potencijalne, što pokazuje da imamo mogućnosti i kapacitete.
Do kraja mandata reforme koje strukturno mijenjaju ekonomiju su reforma pravosuđa i efikasnijeg funkcioniranja administracije. Jedna od najdubljih strukturnih reformi za privatni sektor je upravo u tijeku, a to je postupak izvanredne uprave u Agrokoru. Taj postupak je osigurao da u značajnom dijelu privatnog sektora smo uredili rokove plaćanja, da se plaća na vrijeme i da se poštuju ugovorni odnosi.
