Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Alemka Markotić, gostujući u emisiji Hrvatskoj radija "Intervju tjedna" govorila je o situaciji s koronavirusom u Hrvatskoj te o epidemiološkoj situaciji u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je trenutnu suočena s brojnim nedaćama.
U početku svog razgovora, Markotić se osvrnula na trenutnu epidemiološku situaciju, odnosno pad broja oboljelih koji, prema njoj, pogoduje bolesnicima, koji mogu dobiti bolju skrb, i zdravstvenim djelatnicima. No, napominje da se i dalje nalazimo u zimskim mjesecima i uvjetima koji pogoduju kapljičnim bolestima te i dalje treba biti na velikom oprezu.
Markotić je naglasila da mnogo faktora utječe na širenje virusa, ali i da se određene promjene događaju i u njemu, od kojih su važni naseljenost određenog područja te starosna doba osoba izloženih infekcijama. "S druge strane svjedočimo da dok je situacija jako teška, nitko ne propituje mjere. Onog trenutka kada se vidi da situacija popušta i pada broj inficiranih i broj umrlih, odmah se počnu propitkivati i mjere i oni koji ih donose. Vidjeli smo i u drugim državama koje su si dopustile malo više opuštanja da je situacija ponovno loša, uz prodor virusa koji se brzo širi", rekla je Markotić za HRT.
Istaknula je da su određene struke i djelatnosti, nažalost, posebno pogođene zatvaranjem zbog koronavirusa te govori da je jedan dio njih uspio pronaći način da preživi, dok drugi dio to ne uspijeva te dodaje da nema ništa što nema svoju cijenu. "I kada uzimate lijek, on će vas u većini slučajeva izliječiti i zaštititi. Ali može imati i nuspojave, štetna djelovanja. Pa čak i kada znate da određeni lijek ima veća štetna djelovanja, uzet ćete ga jer će vam on spasiti život, a pristajete na onaj dio gdje će taj lijek izazvati neke posljedice na vas, koje mogu biti možda i trajne", rekla je.
'Igra između nas i virusa, koja traje'
Na pitanje o popuštanju mjera u veljači, Markotić je rekla da se epidemiološka situacija prati te da trenutne mjere nisu "zacementirane", no upozorila je na sposobnost virusa da se mijenja. "Sve ono što se bude moglo i pokušalo postepeno otpuštati, kao što smo radili i u onom prvom valu, sigurno će se činiti i sada. Virus se u ovih godinu dana jako raširio po cijelom svijetu. Kako mi njemu stvaramo prepreke, tako i on nalazi svoje nove puteve u promjenama i genetskim. Nalazi način kako da se brže širi. To je jedna igra između nas i virusa koja traje", kazala je Markotić.
Govoreći o incidenciji, Markotić je rekla kako je Hrvatska među državama koje nisu inzistirale na tzv. semaforu te napomenula da nismo otok, stoga nam je od izuzetne važnosti kakva je situacija u susjednim zemljama poput Austrije, BiH ili Slovenije.
"Važno je i koje je doba godine, hoćemo li imati turiste, hoćemo li na putovanje, jesu li neki blagdani, jesu li nekakve aktivnosti gdje će ljudi biti mobilniji. Mobilnost je ta koja jako pogoduje širenju virusa. To su one nijanse gdje nekad pokušavate biti bolji, nekad uspijete, nekad niste baš najbolji. Nema toga tko je u ovih godinu dana bio savršen. Vidjeli ste da smo mi jedno vrijeme bili među najboljima na svijetu, a onda jedno kratko razdoblje među skoro najlošijima. Isto to doživljava i većina drugih država".
'Bilo bi šteta dobiti virus, a cjepivo je nadomak ruke'
Osvrnula se i na dostupnost cjepiva u zemlji te dodala da razumije da je vrlo teško živjeti u neizvjesnosti.
"Bilo bi šteta sada dobiti virus, biti teško bolestan, i ne daj Bože umrijeti, a cjepivo je tu, nadomak ruke. S druge strane, ne možemo obećati da će 1. ožujka biti ukidanje mjera, a onda se dogode situacije koje to demantiraju i to jednostavno ne možete ispuniti. Ne znam što je veća muka", rekla je i istaknula da razumije da je teško živjeti u neizvjesnosti, ali da moramo naći način da izdržimo.
Govoreći o epidemiološkoj situaciji u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa, podsjetila je da je na tom području i prije potresa bio zabilježen porast broja novozaraženih. "Jako puno ljudi iz najboljih namjera obilaze to područje i samoinicijativno dolaze iz svih dijelova Hrvatske ne bi li pomogli. Mislim da ćemo tu malo na dulje staze gledati kakve će biti posljedice. Ali opet, sada je drugačija situacija jer imamo cjepivo i brze antigenske testove, što sve skupa nismo imali u vrijeme prvog potresa. Nisam toliko pesimistična što se tiče situacije, ali vjerujem da bi neke povećane brojeve mogli tu vidjeti, ali i širenje virusa po drugim sredinama iz kojih su ljudi dolazili", istaknula je.
Kolektivni imunitet - mit ili stvarnost?
Na pitanje je li kolektivni imunitet mit ili stvarnost, Markotić odgovara da nije mit, već da se radi o pitanju čime i kako se to može postići. da je pitanje čime i kako se to može postići. Spomenula je primjer ospica koji se također, budući da se radi o kapljičnoj bolesti, prenosi na sličan način kao i Covid-19. "Godinama i stoljećima je jako mnogo ljudi obolijevalo i umiralo, dok nije došlo cjepivo. Kada se cjepivom postignuo kolektivni imunitet, onda smo uspjeli zauzdati ospice. Gripa se prenosi na sličan način, ali tu imamo situaciju da se virus mijenja. Dakle, njegov genom je sastavljen iz više dijelova, a takvi virusi su podložni češćim promjenama. On se mijenja i nikad kolektivni imunitet nije postignut i neće se postići na način da veliki broj ljudi gripu preboli. Zato imamo cjepiva te pratimo virus i njegove promjene tako da svaki put uspijevamo vrlo adekvatno cjepivo proizvesti. Tamo gdje je procijepljenost velika, imamo veliku zaštitu. S Covid-om su sada dva pitanja - koliko će ljudi biti spremni na cijepljenje, jer smo vidjeli da pogađa sve skupine, a najfragilniji su oni stariji s dodatnim kroničnim bolestima. Druga je stvar, kako će njegove promjene i njegovom genomu utjecati na cjepiva", pojasnila je.
Mutacije virusa zabilježene su u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, nekoliko u Grčkoj, 30-ak u Francuskoj i Italiji, a u Hrvatskoj za sada još nije potvrđeno postojanje mutiranog soja. Na njegovo širenje utječe mobilnost ljudi, istaknula je Markotić. "Ako će virus, koji je kružio cijelo ovo vrijeme zaraziti sto ljudi, onda će mutirani zaraziti 170 ljudi. Ili, što se tiče brzine širenja, ako dosadašnji virus "vozi" 100 kn/h, a mutirani 170 km/h, onda znači da onaj koji "vozi" 100 kn/h prijeđe 100 kilometara na jedan sat, a ovaj od 170 km/h prijeći će 100 km za 25-30 minuta", pojasnila je.
05.01.2021., Zagreb - Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite cijepili su se protiv covida-19 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić
'Da imamo više cjepiva, mogli bismo se cijepiti brže, ali to nije u našoj moći'
Osvrnula se i na kampanju za cijepljenje, koju ne smatra agresivnom. Također, rekla je da je u početku i sama predviđala da će za razvoj cjepiva biti potrebne tri godine, ali, na sreću, kako kaže, to mišljenje bilo je krivo. "U ovom trenutku dogodilo se da se cijeli svijet znanstveni i tehnološki udružio u tome da se izniman, veliki broj ljudi uključi u proizvodnju i razvoj. Ogromni novci su bili dani da se razvije to cjepivo. A pojavila se i tehnologija, koju je u suštini prva započela kreirati Moderna, a to je taj messenger RKA. Ovo je za njih bio idealan virus da pokažu da je ta tehnologija dobra, kvalitetna i učinkovita i da se s njom jako brzo može doći do tog cjepiva. U svemu tome malo nekad mrvicu morate imati sreće", rekla je.
Za kraj je istaknula kako će završetak cijepljenja u Hrvatskoj i hoće li ga uopće biti dovoljno ovisiti o proizvođačima, ali i o ljudima samima. "Definitivno ne može biti odmah dovoljno cjepiva za cijeli svijet, da svi postignu 70% procijepljenosti. Proizvodnja ima svoje vrijeme. Procijepljenost ovisi i o raspoloženju ljudi koji se trebaju cijepiti. Za sada ide jako dobro zato što se cijepe zdravstveni djelatnici, rizične skupine koje su sve dodatno motivirane za cijepljenje. Druga stvar je ova teška situacija koja je bila u zimu i jesen. Ona je pomogla da ljudi osvijeste koliko teških oblika bolesti je bilo i koliko je smrtnih ishoda bilo te da je važno cijepiti se. Kako se budu popuštale mjere, sigurno ćemo imati manji broj zainteresiranih tijekom ljeta kod mlađih osoba, a prema jeseni će ta zainteresiranost rasti. To je nešto što je uobičajeno i s tim računamo. Hrvatska se dobro nosi s dinamikom cijepljenja. Da imamo više cjepiva, mogli bismo se cijepiti brže. Međutim, nije u našoj moći da dobijemo više", zaključila je Markotić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
