Ministar financija Zdravko Marić večeras gostuje u RTL Direktu.
Između ostalog, Marić se odgovoriti na pitanja o današnjem dogovoru države s veledrogerijama o rješavanju duga, racionalizacijama u zdravstvu, covid dodatku za umirovljenike, moratoriju na kredite, planu oporavka i mnogim drugim temama.
Lijepo da ste se konačno dogovorili, ali čemu onda ovih par tjedana neizvjesnosti i prepucavanja s veledrogerijama. Već su počeli nedostajati lijekovi, onkološki bolesnici su bili u strahu. To je bila neka vaša igra ili?
„Naravno, nije igra niti kakav blef. Govorimo ovdje o vrlo ozbiljnim stvarima: lijekovi, zdravlje ljudi, zdravstvo. Međutim, u isto vrijeme u vašem uvodnom prilogu su bile reakcije veledrogerija, a ja ću se na to nadovezati. Ne samo 3,6 milijardi u iduća tri mjeseca, uključujući travanj, svibanj i lipanj, nego do kraja godine u odnosu na onih originalno predočenih 2,7 prema zdravstvu. Gotovo 10 milijardi kuna koji će samo osigurati da dovedemo rokove plaćanja u još uvijek iznad zakonom propisanih, ali stabilnih tih 120 za ljekarne, 180 za bolnice i zato sam i rekao, između ostalog, danas da do kraja godine mislim da trebamo s ovim stvarno podvući crtu i sljedeći korak apsolutno treba biti prije svega troškovno rashodna strana proračuna zdravstva.“
Kako to da ste se uopće doveli u ovu situaciju, nakon prosinca kada ste platili veledrogerijama skoro dvije milijarde kuna i u samo par mjeseci dug je opet eksplodirao. Što je vama jamstvo da se to opet neće dogoditi. Kažete: „Nadamo se da je ovo zadnji put“. Svaki ministar to kaže pa se ispostavi da nije.
„Nisam baš stručan za zdravstvo da mogao relevantno odgovoriti na svaki detalj sustava zdravstva, ali gledam financijski brojke i pokazatelje. Oni su, nažalost, sve ovo vrijeme pokazivali, zato sam stalno apostrofirao i napominjem pa i danas da problem veledrogerija kamo sreće jedini i da kamo sreće da je postojeći dug jedini problem jer, nažalost, novi nastaje. Da u ovom trenutku imamo situaciju da novi dug ne raste danas ne bi bilo 3,6 milijarde u tri mjeseca nego 6,3 milijarde u isti čas.“
Jesi vi dobili kakvo jamstvo ministara Beroš da će konačno početi nešto raditi na racionalizaciji zdravstva, i zdravstvena reforma o kojoj se priča već 10 godina?
„I kolega Beroš je danas o tome govorio i mi svi skupa kao Vlada
o nacionalnom planu oporavka, između ostalog jedna od tih
komponenti se odnosi na zdravstvo, naravno, ne za krpanje rupa
nego za transformativni reformski iskorak prema naprijed, mislim
da je svima jasno. Zdravstvo je egzistencijalno,
esencijalno.“
Što vam je rekao Beroš – što će biti kada? Kada će početi
on sa reformom zdravstva, smanjivanjem broja bolnica,
racionalizacijom sustava?
„Mislim da ove godine jer ovo je danas jasna poruka. Danas sam iznio prijedlog, o0dnosno stava sam da je sada potrebno podvući crtu.“
Jeste li zauzvrat, kad su već bili pregovori u pitanju, vi dobili možda, odnosno država, nižu cijenu lijekova?
„Mi danas, nažalost, razgovaramo isključivo o prošlosti, o onome što ne možete promijeniti kao takvo. Međutim to je ono što ste jako dobro rekli, i cijene i količine i potrošnja i sve što je vezano uz to, pa mislim da je sad svima evidentno i jasno da ne možemo imati situaciju da u godini covida, kada je sve fokusirano na covid, a svi ostali operativni i ini zdravstveni zahvati ili usluge su u značajnom padu, imamo povećanje potrošnje lijekova.“
Ali država je tijekom tih pregovora dosta ružne poruke slala, kao nisu oni kruha gladni, to je rekao premijer. Znam da sad vi ne smijete zamjeriti premijeru, ali to je kao da ja sada dođem u Poreznu upravu i vama sam dužan porez i kažem vam: „Neću vam platiti jer niste vi kruha gladni.“ Nije nitko sigurno gladan kruha. Što bih ja platio porez?
„Rekao sam i danas poslije sastanka da naravno da je bilo određenih povišenih i ovakvih i onakvih tonova. I na samim tim sastancima i van tih sastanaka ili na ovaj ili na onaj način. Rekao bih da je sve to dobrim dijelom i očekivano jer sigurno da nije jednostavno u ovim okolnostima kad se zadesi uz sve skupa još jedan, nazovimo to tako, dodatni problem se u ovom konkretnom slučaju se valja čitav niz godina, ja bih rekao čak i desetljeća.“
Lijepo je da ste vratili dugove veledrogerijama, barem dio i lijepo je da ste našli 600 milijuna za covid dodatak umirovljenicima. Odakle ti novci? To isto ide u deficit?
„To će za sada ići iz preraspodjele, što se tiče mirovinskog sustava, ali u konačnici ćemo naći, siguran sam, kao što je neke druge stavke u pravilu te vrste ušteda iz svih proračunskih...„
Zašto taj covid dodatak umirovljenicima? Što se umirovljenicima u covidu promijenilo?
„Ono što je najvažnije i mislim da je dobra poruka – da su
umirovljenici sve ovo vrijeme imali redovne isplate mirovina,
indeksirane, međutim obzirom poglavito cijena koje su zapravo
nisu rasle pa i ta indeksizacija nije bilo značajnija.“
To je baš ono, tri tjedna uoči izbora?
„Taj razgovor kolege Aladrovića s predstavnicima umirovljeničkih udrugi ima već nekoliko mjeseci. To je iz nekakve vrste apela i zahtjeva s njihove strane.“
Koja je to forma? To je nagrada umirovljenicima što su bili dobri? Što je to?
„Jednokratni dodatak. Pazite, baš kao što je država isplaćivala za održavanje radnih mjesta, između ostaloga da simulira očuvanje…„
Znači nema veze s izborima kažete vi?
„Mislim, naravno kada promatramo cjelokupnu situaciju, netko može donosi ovakve ili onakve zaključke, ali ne treba zanemariti niti činjenicu koliko su visoke ili niske mirovine.“
Dobio sam upit, kad je već tako stanje dobro, imate za sve, umirovljenicima s mirovinama većim od pet tisuća kuna još uvijek naplaćujete četiri posto kriznog poreza koje je uvela još vlada Jadranke Kosor?
„Moram vas tu ispravit, taj takozvani krizni porez dva i četiri posto je imao trajanje od kolovoza 2009. do kolovoza 2010. godine. Vi se referirate na onih tri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje koje je malo ipak prije tog kriznog poreza uveden, koji traje i dan danas, znači za sve mirovine iznad prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i dalje se izdvajaju tri posto iz zdravstvenog doprinosa, ali za zdravstveno osiguranje. To je dio paketa tadašnje zdravstvene reforme, ako se sjetite.“
Nije normalno zašto bi oni bili kažnjeni jer su odradili puni staž i dobili solidnu neku mirovinu?
„Ali ovo je doprinos za zdravstveno osiguranje tri posto, dok onih jedan posto za sve ostale mirovine plaća država.„
Ovih dana ističe moratoriji na kredite bankama i građanima, očekujete li novi val stečajeva i ovrha?
„Uvijek kada ističe neka mjera, uvijek možemo očekivati, s jedne strane i nervozu, a s druge strane i aktivnost. Cijelo vrijeme razgovaram s bankama i banke uvjeravaju da će pristupiti individualno klijentima kada vide da su stvarno u nekim problemima, da probaju naći nekakav način jer mislim da nije i bankama u interesu da netko ode u default.“
Imate informaciju da će produžiti moratorij?
"Ne znam hoće li produživati ili ne, ali sjećate se i one porezne mjere koju smo dali, a to je da ste, recimo, vi u problemima, a ja sam banka. Ako se otpiše jedan dio vaših dugova, država će to tretirati kao porezno priznati rashod, umanjuje vašu poreznu osnovicu. Dali smo doprinos bankama da aktivnije upravljaju s potraživanjem prema dužnicima."
Nedavno ste prognozirali rast BDP-a, čini mi se da je to bilo u veljači za ovu godinu od pet posto. I tad se to činilo dosta optimistično. jel još uvijek taj optimiziam nosi?
"HNB je nedavno povećao projekciju na 5,9. Mi ćemo za dva tjedna izaći sa projekcijama i naša će takođerbiti nešto blago povećana, nisam siguran toliko."
Na temelju čega, mislim kriza je, covid traje, pola ljudi ne radi?
"Bio je veliki pad poršle godine od 8,4 posto, dakle imamo bazni efekt. S druge strane indikatori sk ojima sad trenutno raspolažemo u prvom tromjesečju ove godine su nešto bolji, a s druge strane očekujemo efekte Nacionalnog programa oporavka. Međutim paralelno s tim, vratit ću se na onu našu prvu temu, bez obzira na povećanu stopu rasta za ovu godinu, nažalost će deficit bit veći."
Do tada, živimo na novcima EU, upravo ste bili u Saboru i vratit ćete se u Sabor u kojem se diskutira o planu oporavka - 6,3 milijarde europskih novaca, ne Vladinih kako vi znate komunicirati. To su europski novci, tuđi novci dakle. Nije ni to problem, ali imamo li mi uopće projekata za povući toliki novac? Cijeli dan oporba u Saboru prigovara da je to hrpa porjekata starih već 12 godina koji se samo prebacuju iz jednog dokumenta u drugi dokument.
"Nismo ni očekivali da će oporba pljeskati, ali samo kao uvod za ovu temu ono što je danas apostrofirano, dakle nije samo za Hrvatsku nego za sve zemlje EU. Taj cijeli paket kaže za porvedbu reformi, znači za transformacije, kako javnog tako i privatnog sektora koje trebaju biti podržane sa kombinacijom javnih, odnosno privatnih investicija. Znači projekt kao takav, ako nema transformativni učinak na segment gospodarstva, društva u cjelini, ne prolazi."
Koji je to projekt? Konkretno da čujemo.
"Imamo ovih porjekata što ste već vidjeli što se tiče privatnog sektora. Možda najbolji primjer je razvoj autnomnog vozila, Rimac automobili."
Imamo 6,3 milijarde, Rimcu treba možda 200 milijuna.
"Tako je, imamo čitav niz projekata. Oni su pobrali najveći dio."
Kažu da su to infrastrukturni projekti, opet je betoniranje nečeg, gradnja zgrad,a javni sektor, tu je onda i najveća korupcija jer se tu najmanje novaca zavrti. privatni sektor je taj koji može reagirati, koji može najviše doprinijeti.
"Je, ali vrlo jasno je rečeno za privatni sektor ono što smo puno puta govorili. Nema tu helikopterskog novca, dijeljenje horizontalno šakom i kapom bez ovoga što sam rekao. Da imate nekakav transformativni efekt. S druge strane, konkretni projekti, oni moraju ispunjavati isto neke kriterije - zeleno, digitalno, itd. Znači sve što možemo u ovom trenutku sakupiti, unutra ćemo staviti. Nije ni to kraj priče. Imamo sljedećih nekoliko godina ako treba nešto prilagođavati."
Kada očekujete da će ti prvi projekti zaživjeti?
"Pa kraj ove godine najranije, ja bih rekao početak iduće godine."
Rekli ste mi prijeemisije da imate dobru vijest za mlade zaposlene, da će dobiti neke novce. Znači i za njih sad neki novci?
"Nemojte da sad i to stavljamo u vezu s nekakvim izborima ili slično. Vi znate da je još i prije covida stupio na snagu zakon prema kojem je mladima do 25 godina stopostotno otpuštanje poreza na dohodak, a onima između 26 i 30 godina, 50 posto. tad sm ovrlo jasno komunicirali, imali smo dvojbu raditi obračun na mjesečnoj razini, odmah na plaći ili čekati godišnji obračun i odlučili smo za godišnji obračun. mnogi mladi su rekli hoćemo l ito ikada dočekati, a sad je to vrijeme. ove godine smo, porezna uprava je dobila još jednu zadaću koju je ispunila, a to je da već početkom petog mjeseca, računam odmah nakon 1. svibnja, nakon 3. svibnja kreću prva rješenja."
Po nekoj prosječnoj neto plaći od 7 000 kuna to je onda povrat poreza od otprilike koliko?
"Do 25 godina. Na 7 000 bruto imate 4 000 osnovni osobni dobitak, platite određeni postotak dopirnosa, 20 posto, sve ono ostalo vam je porez i prirez i taj dio se u potpunosti oslobađa. Ako ste između 26 i 30, onda 50 posto toga se oslobađa. kada smo radili tada kalkulacije 2019. godine bilo je ukupno 240.000 mladih koji su ostvarivali dohotke od nesamostalnog rada u toj dobi. jedan dio njih, negdje oko 100.000 će imati, s obzirom na nizinu njihovih dohodaka, smao isključiov po osnovi osobnog dobitka, 132.000 dodatno obzirom na snižavanje ovih stopa."
Znači oko 200.000 mladih će dobiti sada povrat poreza,
imate li neku prosječnu kalkulaciju, prosječno po
osobi?
"640 milijuna kuna je na tih 132.000 mladih samo po osnovi
poreznih stopa, ali nisu samo mladi koji će dobiti povrat
poreza."
U režiji me već pitaju zainteresirani mladi. Kad taj porez kreće?
"3. svibnja kreću prva rješenja i vjerujem da će nakon tjedan
dana mladi i svi ostali koji imaju pravo na povrat poreza."
Evo režija čuli ste, od svibnja kreće.
"Režija čekajte od 10. svibnja."
