Izvjesno je kako će se najavljeni porez na nekretnine odgoditi na najmanje godinu dana, kazao je ministar financija Zdravko Marić u intervjuu za Media servis te dodao kako ne odustaje od teze da se uvođenjem poreza na nekretnine ne bi dogodile nikakve bitne promjene jer bi se objedinile naknade koje bi se pak korigirale pojedinim koeficijentima.
'Za razliku od poreza kojeg je predlagao bivši ministar Linić 2012. godine gdje se predlagala progresivnost u oporezivanju: za svaku sljedeću nekretninu koju imate plaćate još više, ovdje je polazište bila komunalna naknada koja bi se onda korigirala kroz koeficijente', rekao je Marić.
'Dakle mi nismo još uopće niti razmišljali niti govorimo o bilo kakvom vrijednosnom porezu, ali smo rekli idemo napraviti jednu razlikovnost među nekretninama. Sigurno da iz te nekakve porezne pravednosti smatramo da bi netko tko ima noviju nekretninu trebao platiti nešto više u odnosu na onog koji ima nešto stariju nekretninu', objasnio je ministar financija.
Postoje i druga rješenja
Potom je objasnio zbog čega je pristao na odgodu.
'Vlada je kolektivno tijelo koje je uzelo u obzir sve što se u proteklih tjedana događalo pa će, s tim u vezi, građanima još bolje objasniti sve oko spomenutog poreza', rekao je Marić ne želeći otkrivati do kada će se porez na nekretnine odgoditi, ali je dao naslutiti da to neće biti na polovici iduće godine.
'I ja ću vam reći iz porezne perspektive, ja ću uvijek zagovarati rješenja da porezne izmjene stupaju na snagu početkom godine, iznimno sredinom godine. Ali naravno, ostavim prostor i za neka druga rješenja, možda u ovom konkretnom slučaju ne bi, ali sjetite se da je tako išla i porezna reforma, zato smo na neki način i žurili. Ja sam se i ispričao i u Hrvatskom saboru i javnosti, ali doista smo na njoj temeljito radili dugih sedam mjeseci da probamo sve stići da stupi na snagu s 1. siječnjom 2017. Sve one odredbe koje nismo stigli rekli smo ili 1. srpnja 2017. ili 1.1.2018.', rekao je Marić.
Porezna reforma ide dalje
Kaže kako i dalje stoji iza svoje porezne reforme.
'Sigurno ima određenih stvari koje su korigirane i s kojima ja neću biti u potpunosti sretan i zadovoljan, ali nije pitanje mene osobno ili nekakvog mog tima. Generalno mislim da smo napravili dobar iskorak i da je to jedna od jačih stvari s kojom je ova Vlada krenula. Tu smo bili na samom početku mandata kad smo išli s reformom i ja sam siguran da će i ostale kolege u Vladi slijediti taj primjer i da će u onim drugim područjima biti tih reformskih iskoraka. A što se tiče nekih vlastitih stavova, svjestan sam toga da neke stvari kad ih zamislite ili definirate ili ih pokušate osmisliti, da neće proći onako kako ste ih zamislili', poručio je Marić.
Dodao je i kako je suradnja između njega i premijera odlična, a kada je riječ o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine, kaže da će Vlada dokument usvojiti u iduća dva tjedna.
'Ako se sjetite lanjskih šest mjeseci, bio je najniži deficit državnog proračuna pa su mnogi govorili - to je zato što smo lani u prva tri mjeseca imali privremeno financiranje. Ove godine je još bolje. Još niži deficit, a nemamo privremeno financiranje. Dakle, deficit državnog proračuna je za nekih 800 milijuna kuna manji nego u istom razdoblju prošle godine. A kada prema ovoj europskoj metodologiji ESA 2010 uključite sve one institucije, izvanproračunske fondove, lokalnu samoupravu, sve ono što morate da bismo u potpunosti bili usklađeni s europskim zemljama, mi mi smo u prvih šest mjeseci ove godine čak u suficitu nekih 30-ak milijuna kuna. To je sigurno jasan pokazatelj kako i na koji način vidimo proračun', izjavio je ministar financija.
'Sustav nije u potpunosti održiv'
U intervjuu, govoreći o tome hoće li uspjeti namaknuti sredstva za sanaciju zdravstva, odnosno 3 milijare kuna kojima se nada ministar Kujundžić, Marić je kazao da je 'evidentno je da sustav u smislu organizacije, financijskog i fiskalnog djelovanja nije u potpunosti održiv'. Dodao je i da je rješenje kod zdravstva u rashodovnoj strani proračuna.
'Tu je potrebno napraviti između ostalog korekcije, a u prilog mojoj argumentaciji govori i prošlost jer smo u nekoliko navrata imali programe sanacije zdravstvenog sustava koji su mahom bili ciljani prema upumpavanju dodatnih prihoda u sustav, a vidimo da to nije riješilo problem. Zadnja je bila 2012/2013., . preko 6 i pol milijardi je upumpano u zdravstveni sustav, a još uvijek smo tu gdje jesmo', rekao je Marić.
Kometirao je i situaciju u Agrokoru te kazao da iako su se svi pribojavali što bi se moglo dogoditi s Agrokorom, efekti ipak nisu toliki. Dodao je i da rizici i dalje ostaju.
'Mi smo i u zadnjem našem strateškom dokumentu, u smjernicama za izradu proračuna za iduću godinu, vrlo jasno pobrojali koji su to potencijalni negativni rizici u slučaju Agrokora, jer tu ne govorimo samo o Agrokoru kao koncernu i o kompanijama u sustavu već i o jako velikom broju dobavljača koji rade s njima. Sigurno da se određeni problemi mogu odraziti i na njihovu aktivnost i njihove investicijske planove', rekao je Marić.
Dodao je kako smatra da se treba učiniti sve da se restrukturiranje napravi na najbolji mogući način.
'Da je teško i kompleksno to je svima jasno', poručio je Marić.
