Na slavonskim tržnicama, primjerice na osječkoj, kilogram špinata košta 30 kuna, tikvice također stoje 30 i više kuna po kilogramu, dok je cijela salate u Dalmaciji i do 50 kuna, piše Glas Slavonije.
Poljoprivrednici takvo poskupljenje pravdaju velikim hladnoćama ove zime. Na poremećaj su odreagirali i trgovci.
Nije samo hladnoća razlog poskupljenja
'Manipuliraju cijenama voća koje je još jesenas pospremljeno u hladnjače pa trgovci sve troškove imaju ukalkulirane do proljeća ili ljeta', upozorio je glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, koji progovara o tome je li (samo) hladnoća razlog poskupljenja povrća i voća ili činjenica da osjetljiva proizvodnja kao što je ova zahtijeva kvalitetnu zaštitu proizvoda u svakoj vremenskoj situaciji?
I druge zemlje Europe su izložene hladnoćama, burama te drugim vremenskim ekstremima, a ne reagiraju takvim skokovima cijena već ulažu u kvalitetne plastenike, staklenike i grijanje.
Zaštita se svodi na improvizaciju
'Kod nas se to svodi na improvizaciju, zato u Dalmaciji slabašne plastenike odnosi vjetar. Napravljeni su bez ikakvih statičkih procjena. Dobar plastenik mora izdržati i ako puše vjetar od 150 kilometara na sat. Stoga, nije povrće poskupjelo zbog hladnoće nego zbog slabog ulaganja u kvalitetne plastenike, staklenike, grijanje', naveo je Ivković te dodao 'tu je na djelu naš mentalitet - što manje uložiti, a što više zaraditi te na svaki poremećaj reagirati podizanjem cijena'.
'Takvim odnosom prema ulaganju u posao nećemo nikada biti značajni u proizvodnji povrća, a ni voća', kaže Ivković.
Kaže kako za voće nema mjesta poskupljenju jer je odavno ubrano i uskladišteno u hladnjačama te se njegove cijene be bi smjele mijenjati od jeseni do proljeća, pa i ljeta.
Treba ulagati u infrastrukturu
'Nije rješenje u tome da tko hoće sada jesti salatu, neka ju i plati, problem je puno dublji – ulagati u kvalitetnu zaštitnu infrastrukturu, a ne improvizirati', rekao je Ivković, koji priželjkuje što skorije donošenje Zakona o zaštiti od nepoštene trgovačke prakse.
'Sada, ovako, nitko ne odgovara za ovakvo stanje', tvrdi on.
Povrtlarka Blaženka Škorvaga iz Punitovaca ne slaže se s ocjenama da povrtlarima nije stalo do kvalitetnih objekata i grijanja za zaštitu povrća.
'Grijanje je preskupo nama u Slavoniji, a da bi naše povrće bilo u rangu s uvezenim, naša salata u tom slučaju bila bi 30 - 40 kuna. Na ovim hladnoćama grijanje bi potrošilo sve i odveo nas u čisti gubitak', tvrdi Škorvaga.
Ulaže u plastenike i grijanje, no optimalna bi bila bioenergije, za koju Škorvaga tvrdi da im je preskupa.
'Nismo toliko jaki, nemamo toliko zemlje da bismo se oslonili na bioenergiju. Istina, ona se isplati, ali mi to ne možemo. Za njih bi se trebalo zadužiti i do trećeg koljena, premali smo za to, prevelik je to zalogaj za male. Naše plastenike prvi vjetar ne bi odnio, nemamo krovna otvaranja, ali su profesionalni. Kada smo kretali u ovaj posao, krenuli smo od nule, a sada imamo previše godina za krupne financijske zalogaje, a za što nemamo ni standard naših građana, nemamo tržište da bismo toliko ulagali', kaže Škorvaga.
Najviše se improvizira u Dalmaciji
Struka je sa podizanjem staklenika relativno zadovoljna, no ne i sa stanjem u Dalmaciji, u kojoj se previše improvizira.
'Primjer koji nije preskup, a dobra je zaštita od hladnoće jest plastenik s dvostrukom folijom između čija dva sloja je zrak što povećava temepraturu za tri stupnja. Poseže se i za polipropilenskim folijama, od tzv. agrotekstila s različitim gustoćama. Sprečava smrzavanje, dodatno štiti od izmrzavanja.
Staklenici se više ne podižu u našim uvjetima jer postoje novi plastični filmovi koji imaju bolju karakteristiku od stakla – veće su gustoće, čvrstoće, poboljšanih svojstava za uzgoj. Čak 10-ak godina nije bila takva hladnoća kao ove zime pa su se ljudi pomalo i opustili', rekla je stručna savjetnica za povrtlarstvo i hortikulturu pri Savjetodavnoj službi Sunčica Dombaj.
