Iako je 16 različitih hrvatskih sudova davalo odobrenja za posvajanja djece iz DR Konga, sud u zagorskom gradiću Zlataru odobrio je čak trećinu svih zahtjeva u posljednjih pet godina
Čini se da je Zambija Hrvatskoj održala pravnu lekciju. Otkako su ondje uhićena četiri hrvatska para koja su htjela posvojiti djecu iz Demokratske Republike Kongo, rupe u sustavu - hrvatskom, ne zambijskom - neprestano se otvaraju.
Jako puno pitanja i jako malo odgovora
Zašto nijedna institucija ne vodi evidenciju o djeci posvojenoj iz Afrike? Zašto u postupak posvojenja ni na koji način nisu uključeni Centar za socijalnu skrb ni nadležno Ministarstvo? Zašto nijedan sud dosad nije posumnjao u vjerodostojnost odluka sudova iz DR Konga, nego su samo prihvaćali prijedloge? Zašto je trećina odluka donesena na malom općinskom sudu u Zagorju? I zašto se država svime ovime krenula baviti tek kad su počeli problemi? To su neka od pitanja postavljenih u prilogu RTL Direkta.
Nadalje, što kad Sud odobri papire, pregleda ih i odobri, ali ne javi apsolutno nikome drugome. Kako je to funkcioniralo sve ove godine?
"Pa upravo tako. Sud odobrava presude, nije se sjetio pitati je li to u okviru procedura koje su obvezne za domaće posvajanje", kazala je za RTL Dijana Topčić Rosenberg, osnivačica udruge posvojitelja Adopta.
'Naši posvojitelji idu okolo i traže djecu za posvojiti'
Tek sada, nakon svega, Vlada je najavila da će to mijenjati, ali i nakon toga, Hrvatska će i dalje zaostajati za ostatkom Europe.
"U većini uređenih država nema procedure u kojoj potencijalni posvojitelji idu okolo i traže djecu koju bi mogli posvojiti", dodala je Topčić Rosenberg.
Za to bi trebale postojati ovlaštene državne agencije. A na pitanje je li neobično da je svaki treći slučaj na sudu u Zlataru, resorni ministar Marin Piletić odgovorio je da "to ne može komentirati".
Taj sud je obradio ukupno 23, odnosno trećinu svih zahtjeva za posvajanjem djece iz DR Kongo u zadnjih pet godina. To nitko nije primijetio, pa sad USKOK provodi izvide o tome.
Isti sudac (ni)je pečatirao sve odluke
Čuju se i tvrdnje da je sve pečatirao isti sudac, ali glasnogovornica suda i sutkinja Općinskog suda u Zlataru Aleksandra Leljak kaže da to nije točno.
"Spise je rješavalo više sudaca koji su godišnjim rasporedom poslova bili zaduženi za rad na toj vrsti predmeta", kaže ona i dodaje kako bi s obzirom na broj odluka bilo čudno da spise rješava jedna osoba.
"Evo prvo mogu reći da se oblak sigurno nadvio nad sudom jer stojimo na kišici, a što se tiče podataka o prebivalištima podnositelja tu vam moram staviti upitnik, jer o tome otkud su podnositelji naš sud nije davao nikakve izjave, a o aluzijama doista ne mogu razgovarati", odgovorila je na pitanje zašto ljudi iz Istre i Dalmacije dolaze u Zlatar rješavati dokumentaciju.
No, država nije imala pojma ni koliko je točno djece dosad posvojeno na taj način. Ministar Piletić nedavno je rekao da je bilo 131 dijete, a danas se govori o njih 94. Sudovi nisu provodili poseban postupak preispitivanja vjerodostojnosti dokumentacije, nisu u nju sumnjali – tako su to opisali u današnjem priopćenju s Vrhovnog suda. Uz dodatak da postoji određena pravna praznina.
"Pa naravno da ste razmišljali o tome, jer vi vjerujete onome što su vam iz Konga poslali", odgovorila je Đurđica Krmelić, majka dvoje djece iz DR Konga, tijekom gostovanja na Direktu na pitanje je li pomislila da se to moglo i njoj dogoditi pa da završi u zatvoru te dodala da je svoju djecu posvojila, a ne kupila.
