Lovac Ivan Cvitković u RTL-u Danas razgovarao je s reporterom Radom Županovićem i komentirao sve učestalije napade vukova na domaće životinje. Kazao je da je postalo uobičajeno da vuk dolazi blizu naselja.
"To je postalo potpuno uobičajeno da vuk dolazi dosta blizu naselja. To nije neko ponašanje koje je čudno i neuobičajeno. Vuk je životinja koja živi oportunistički, koja se hrani plijenom kojeg može lakše uloviti. To su, dakako, domaće životinje, ovce, krave, psi, do kojih puno lakše dođi i puno ih lakše usmrti nego divlju životinju. Ova količina i učestalost napada na stoku su zabrinjavajući", rekao je lovac Ivan Cvitković iz lovačkog saveza Županije splitsko-dalmatinske.
Službene procjene su da je 150 jedinki na području Hrvatske, od Karlovca do Dubrovnika.
"No procjene lovačkog saveza su drugačije. Smatramo da vukova u Hrvatskoj ima otprilike trostruko više od zadane brojke od 150. Točnu brojnost zaista nije moguće potpuno precizno utvrditi. Na temelju učestalosti napada i naših istraživanja koja smo radili i dostavili državnim institucijama smatramo da ih ima barem trostruko više", dodao je Cvitković
"Već deset godina je na snazi potpuna zabrana odstrjela vuka. Prije desetak godina smo imali nekakav odstrjel, bio je simboličan. Svega nekoliko jedinki godišnje. Zašto se ne dozvoljava? Zato što je službena brojka i dalje službena, a vodi je Uprava za zaštitu prirode na temelju određenih istraživanja je objavila tu brojku. Oni nas čuju, ali bojim se da nas ne slušaju. Bez obzira o kojoj brojci je riječ. Je li 150 ili 1050 vukova, to zapravo i nije toliko bitno jer trenutno stanje na temelju šteta koje imamo u lovištima nije održivo. Štete su vrlo česte i brojne. Što se tiče lovišta i gospodarenja divljači, prvenstveno onim vrstama koje kod nas obitavaju, a to su divokoza, muflon i srna. Npr. ako imate lovište od 50 muflona ili srna. Ako u njemu obitava vuk, ako vuka nema ili ga ima puno manje, ne govorimo o povećanju divljači od 10-15-20 posto već povećanju od nekoliko puta više. Pravi razmjeri štete koje vuk radi nije samo ona izravna šteta. Dapače, ona je manja već su pravi problem neizravne štete i znatno manje mogućnosti gospodarenja krupnom divljači u lovištima", zaključio je Cvitković.
