Ekonomist Ljubo Jurčić izazvao je pažnju medija svojim jučerašnjim praktičnim savjetima kako hrvatske obitelji mogu doskočiti inflaciji i mogućim budućim poskupljenjima, među kojima je između ostalog spomenuo kiseljenje kupusa, pođonjavanje cipela i kupovanje svinjskih polovica,
Jurčić je danas za N1 objasnio što je mislio s tom izjavom, rekavši da bismo mogli doći u taj trenutak života, ali da sve ovisi o politici.
"Naša ekonomska politika dosad nije bila najuspješnija, sve je išlo po nekoj inerciji, spontano, politika je uvijek tumačila da je to najbolja politika, iako smo tonuli na dno Europe. Bugari, Rumunji i mi smo na dnu Europe. Imamo 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika, a Europa u prosjeku ima 30 tisuća. U Europi je 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika na granici siromaštva, a kad dođe inflacija od 10 posto, a na hranu i energente i 20 ili 30 posto, onda vi ne možete podmiriti troškove", rekao je Jurčić.
Smanjivanje troškova
Jurčić napominje da prvo što čovjek u toj situaciji može napraviti je da smanji troškove koje može smanjiti. "Zato je bila moja poruka u tom smislu, da nabavi one proizvode, hranu, odjeću i održavanje, a da preskoče zavisne troškove, trgovačku maržu, zaradu, kamate, što smo imali i prije organizirano preko sindikata i gdje smo se opskrbljivali direktno kod proizvođača", rekao je Jurčić.
S obzirom na to da se današnji način života promijenio u odnosu na prošlost, objasnio je svoju izjavu o kiseljenju kupusa.
"Htio sam reći da ovaj novi sustav nije osigurao siguran i stabilan život građanima, pogotovo ne u krizi. Htio sam reći da smo nekad imali paralelni podsustav u doba kriza u sustavu, gdje je kriza tako rješavana. Ljudi su to radili po kućama. Ja sam možda zadnja generacija ljudi koji to znaju raditi.
Ja ću kiseliti kupus, radim to iz tradicije i meni to nije potrebno, ali koji imaju niži dohodak možda nemaju novca, ali imaju svega. Kad dođe kriza, onda je selo bogato, ako ima mesa, povrća, vina, graška, ima hrane. Ima li novi mobitel ili nema, to nije bitno, bitno je u ovakvim situacijama preživjeti", rekao je Jurčić.
Rekao je da je u sustavu stvorena iluzija da je efikasan. "To nije vidovitost. Gleda se kako se sije, tako će se i žnjeti. Hrvatska nema sustav i to je problem, ima improvizaciju. Slušat ćemo ministre, oni u postojećem sustavu traže rješenje, a u postojećem sustavu nema rješenja", rekao je Jurčić, pozvavši na izgradnju novog sustava, jer se kriza u postojećem sustavu ne može riješiti.
'Moramo napraviti energetsku bilancu
Jurčić smatra da u trenutnoj situaciji Hrvatska ne može pratiti primjer Slovenije, koja je donijela mjere da se PDV na električnu energiju, plin, drva za ogrjev i toplanu s 22 posto snizi na 9,5 posto.
"Ono što sam rekao za Europu da je prosjek 30.000 eura po glavi stanovnika, u Sloveniji je 22.000, a kod nas 11.000. Kad imate toliko, onda imate razliku da građanin dio tereta može prenijeti na sebe, a može i država. I građani u prosjeku imaju dovoljno novca da mogu platiti tu cijenu. U Hrvatskoj moramo napraviti energetsku bilancu, koliko novca hrvatskim gospodarstvima treba, koliko to košta i koliko moraju platiti. U svim zemljama kad dolaze krize, država prvi udar krize preuzima na sebe, kroz sustav. Ako kažemo da će to biti jedna milijarda eura više, onda se treba taj trošak procijeniti, gledati kako financirati i kako teret preraspodijeliti između kućanstva, poduzeća i države, s tim da država većinu preuzme na sebe, a kućanstva i poduzeće to u boljim vremenima kroz poreze vrate", objasnio je.
Tvrdi da je jedan od načina kako to napraviti da se ograniči cijena energenata, ali da je to poznato. "Država će to preuzeti prije ili kasnije, samo ako se to radi planski i organizirano, time se može upravljati. Ako je neorganizirano, onda je problem", rekao je.
Što se tiče izjave belgijskog premijera da Europu čeka pet do deset teških zima, Jurčić kaže da to može, a i ne mora biti. "Europa se treba prešaltati, prijeći na novi sustav skupih energenata. Problem je kad taj energent uđe u neki sustav, hoće li njegova upotreba značiti veću dodanu vrijednost i tu se usklađuju, uravnotežuju cijene inputa troškova i dohotka, uspostavlja se ravnoteža u većim cijenama i većem dohotku", rekao je.
Istaknuo je da je belgijski premijer vjerojatno mislio na pet do šest godina koliko treba da se napravi infrastruktura da bi se nadoknadio ruski plin.
Inflacija će nastaviti rasti
Jurčić je mišljenja da je pitanje hoće li se cijene energenata ikada vratiti na stare razine više geopolitičko nego ekonomsko. "Ako se Europa priprema na podjelu istok-zapad, onda se mora priviknuti na to, ali to će biti normalni uvjeti prilagodbe energentima, ali onda mora strukturu i dohotke građana dignuti na višu razinu. Kad idemo iz niskih cijena u visoke cijene, nastaju lomovi, a da bi se oni spriječili, morate znati strukturu gospodarstva, procese, strukturu stanovništva, dohodak i imovinu građana i uskladiti ih", rekao je Jurčić.
Na pitanje hoće li inflacija rasti, Jurčić odgovara da hoće. "Mogla bi rasti još dva-tri posto, recimo 14 posto do kraja godine, ali pitanje je kakve bi mjere mogla Vlada donijeti", zaključio je Ljubo Jurčić.
