Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu podatke o inflaciji, koja je u Hrvatskoj dosegla rekordne stope. Naime, potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi te podatke. Posljedica je to ponajviše rasta cijena goriva i hrane.
O rekordnoj stopi inflacije razgovarali smo s ekonomskim analitičarom dr.sc. Petrom Vuškovićem, koji kaže da je rast opće inflacije na rekordnu razinu očekivan i najavljivan.
"Sljedeći mjesec ćemo saznati da je za kolovoz inflacija viša od 15% u odnosu na kolovoz prošle godine. Inflacija će dobrim dijelom biti generirana rekordnom viskom turističkom potrošnjom. Nemojmo zaboraviti da je već sada inflacija nekih proizvoda i usluga viša od 15%, osobito u jadranskoj regiji", kaže nam Vušković.
Čeka nas daljni rast
"Mislim da je sada važno kako se odnosimo prema inflaciji. Građanima savjetujem da donesu svoje male programe suzbijanja inflacije. Ono će biti posebno korisno kada uskoro krene sezona grijanja", ističe ovaj stručnjak.
Upitan hoće li inflacija stati ili nas u narednim mjesecima čeka njen porast, Vušković je vjerovanja da nas čeka daljnji rast cijena. "To će biti sve dok se potražnja za proizvodima i uslugama ne zadovolji."
Za očekivati je da će cijene konačno prestati toliko rasti tek u listopadu i studenome. Tada bi se cijene mogle zadržati na postojećoj razini, osim cijena energenata odnosno struje i goriva.
"Vrijednost fiskaliziranih računa raste u trgovini na malo, turizmu, ugostiteljstvu. Svugdje. Ukupno gledajući u odnosu na prošlu godinu za više od 30%. Ponašamo se kao da nam inflacija ne smeta", kaže Vušković.
Isplata inflacijskih dodataka
Na pitanje treba li Vlada poduzeti neke korake, odnosno donijeti neke mjere da se ublaži inflatorni pritisak na građane, Vušković kaže da Vlada treba donijeti odluke da se pomogne građanima nižeg socijalnog statusa.
"Treba isplaćivati inflacijske naknade. Moramo pokazati solidarnost prema onima kojima je to najpotrebnije", kaže analitičar, dodajući da se postavlja pitanje kako odrediti granicu prema kojoj bi netko trebao primiti inflacijsku naknadu. "Bi li ta granica bila visina dohotka odnosno plaće ili bi se trebao uzimati širi imovinski cenzus? Vidite, netko može biti prijavljen na minimalcu, a imati nekoliko nekretnina. S druge strane, imate slučaj i nezaposlenih osoba koji iznajmljuju apartmane na moru", rekao je Vušković.
"Vlada mora napraviti dobre projekcije i vidjeti koliko bi nas uopće koštala isplata takvih socijalnih transfera. Lijepo je da smanjujemo javni dug i da nam je bonitet ušao u povoljan investicijski rang, ali moramo misliti i na siromašne građane odnosno one koje najviše pogađa ova inflacija", zaključuje ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković.
