Ljubo Jurčić je u RTL Direktu komentirao spremnost ulaska Hrvatske u eurozonu i što nam donosi Schengen. S njime je razgovarala Mojmira Pastorčić, a intervju prenosimo u cijelosti.
Gotovo je s kunom, jeste tužni?
Malčice, a s obzirom na to da sam skoro cijeli svoj život u vanjskoj trgovini i privatno i poslovno sam navikao raditi sa stranim valutama pa imam neku vrstu kalkulatora u glavi. Ljudima će biti teško koji su naučili na nivo cijena koje su u kunama, sad do treba dijeliti sa 7,5. To će biti problem naročito starijim ljudima. Vidimo i Hrvatska narodna banka je podijelila 60 tisuća konvertera, vjerojatno s velikim tipkama da se to može preračunavati.
Ljude brine zaokruživanje cijena, ali je i HNB objavio istraživanje koje kaže da će to biti minimalno, da će i cijene hrane biti 2% veće zbog zaokruživanja?
Mi imamo fiksni tečaj koji se malo mijenjao posljednjih 20 godina, sad će samo te kune prijeći u eure. Naravno da će zaokruživanje biti na gornju decimalu. Po različitim procjenama, pa i mojoj, i da nemamo ovu inflaciju nego onu staru od dva posto prelazak na eure ne bi digao inflaciju nego za pola do jedan posto. Zapravo glavni posao će odraditi konkurencija. Preračunavanja je mala tehnička igra, ali u konačnici cijene određuje intenzitet konkurencije.
I frizeri i postolari kažu da neće doći do poskupljenja roba, ali usluga hoće?
One rastu zbog druge stvari, nema keramičara, vodoinstalatera, terapeuta i zato one rastu. Na 200-300 kilometara od Zagreba, na Zapadu usluge će se platiti i četiri puta više. Ljudi su iz Hrvatske i BiH odavno počeli odlaziti. Zbog nedostatka tih ljudi sretni smo ako ih nađemo i uglavnom se zato radi s većom nakladom za rad.
Uvijek se govorilo tko živi u Europi, dolazi kod nas kod frizera jer je on bio 100 kuna. Mislite li da će se sad to i kod nas promijeniti?
Malo se to mijenja, ne zbog eura, nego zato što nedostaje radnika, pa cijene rada idu gore. Ali uvjeti poslovanja i platežna moć drugih radnika u Europi su tri puta veći nego u Hrvatskoj. Njima je puno lakše platiti malo veću cijenu za frizera i obrtnike, nego što je hrvatskom radniku koji ima tri puta manju plaća.
Tu se radi o generalnom odnosu plaća, ne samo ovih zanimanja, nego su tri puta veći prosjek plaća nego kod nas. Hoće li doći kod nas? Još u Jugoslaviji na granici s Italijom i Austrijom restorani su cvjetali zato što je hrana bila 50 posto jeftinija i toliko ukusnija. U novije vrijeme Istra i Zagreb imaju zubotehničare koji primaju ljude iz Nizozemske koji dođu popraviti zube i razgledati Zagreb i opet im je jeftinije nego u Nizozemskoj.
Hoće li sve te usluge poskupjeti s eurom?
Lakše će se uspoređivati. Odlučuju drugi elementi, opća platežna moć Hrvatske i EU.
Čeka li nas kaos u noći na Novu godinu, da neće raditi bankomati, da neće biti keša…?
Ma ne, mi već na Božić nakupujemo što treba i prvih 15 dana pada promet robe jer odu na skijanje i jedu ono što su kupili. Većina trgovina ima kartice, kao i restorani. A većina nas je i štedjela pomalo u eurima. Ljudi su pripremljeni na te stvari. Moja okolina je novac imala u banci i čarapama uglavnom u eurima, dolarima, francima.
Ulazimo i u Schengen, hoće li nam sve to donijeti korist da neke robe budu jeftinije?
Na prvi pogled izgleda da hoće, za turizam vjerujem da hoće. Malo komotniji turisti, koje su izluđivala čekanja na granici, to je par postotaka, oni će doći. Iako ukupni turizam ne ovisi o tome, nego o općoj situaciji. I ukupan transport i roba sudjeluju s par postotaka, i čekanje na granici uključeno.
Što je kamiondžija čekao na granici šest sati, to neće donijeti sad pojeftinjenje?
Čekanje na granici nije značajnije poskupljivalo robu ili smanjivalo profit izvoznika. Schengen je najpozitivniji efekt ulaska Hrvatske u EU, sve to imali smo i prije. Ovo je jedan konkretan i vidljiv efekt članstva. Sve ostalo ovisi o hrvatskoj ekonomskoj politici
Kako je prošlo kiseljenje kupusa?
Vrlo dobro, javljaju se sad priče o zdravstvenim efektima. Tko poslije Božića pretjera s pićem samo kupus…