Cijena nafte skočila je preko noći. Situacija je neizvjesna i pitanje je koliko će cijene goriva još rasti jer je probijena psihološka granica od deset kuna.
O tom ozbiljnom problemu i činjenici da je možda stigao kraj jeftinom gorivu progovorio je gost RTL-a Danas Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva i aktualni predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
"Nafta je bitna, ali nije toliko bitna kao prije 20, 30 ili 40 godina. To možemo gledati makroekonomski, s nivoa poduzeća ili građana. Nekad je za proizvodnju bilo potrebnije više nafte, posebno sedamdesetih ili osamdesetih godina kad su automobili trošili puno više goriva. Isto je i pri gradnji zgrada jer one sada štede višeenergije. Promijenila se struktura svjetske proizvodnje, ali treba znati i da je nafta predmet politike, ne samo energetike. A nju kontrolira uvelike SAD pa rušenjem cijena utječe na neke države, a pomaže drugima", kazao nam je Jurčić pa se osvrnuo na činjenicu da bi skuplje gorivo moglo dovesti do lančane reakcije poskupljenja u brojnim industrijama te koliko je to uopće opravdano:
"Ako je veća plaća, cijena od deset kuna nas se ne tiče. Ali, ako imamo tri, četiri ili pet tisuća kuna plaće, onda je to problem. Što se psihološke granice tiče, nema je. Dolaze nove generacije i dobro je što imamo i konkurenciju u Hrvatskoj. Država zbog toga ne može držati cijenu pod kontrolom, konkurencija to čini. U moje vrijeme odredili smo da svi distributeri moraju imati 99-dnevne zalihe pa da je kupuju kad padne, a ne kad raste cijena nafte. Zato sad spekulanti to koriste u trenucima dok cijene rastu u svijetu".
Hrvatska je u zemljama s najvišim poreznim davanjima na gorivo - više od 60 posto cijene goriva čine razni porezni i neporezni nameti. Zato se postavlja pitanje ima li uopće prostora da se građane nekako rastereti, odnosno, može li proračun tako nešto ''preživjeti"?
"Ne. To su političke igre, zavisno jeste li u poziciji ili opoziciji. Rješenje je da se u Hrvatskoj poveća druga proizvodnja pa da se iz tog dohotka povećaju porezni prihodi po istoj poreznoj stopi, moglo bi se tako utjecati na cijenu nafte. Ali, kako je nafta najosjetljivija na cijene, onda država uvijek oporezuje onaj proizvod koji nećete izbjegavati ako mu cijena poraste. I po sadašnjoj se ekonomskoj politici to neće dogoditi jer nema prostora za smanjenje trošarina na naftu", zaključio je bivši ministar gospodarstva.