Prvih pet mjesta na listi kvalitetnog skolstva zauzimaju azijske zemlje - Singapur, Hong Kong, Juzna Koreja, Japan i Tajvan. Tek tada dolaze europske zemlje Finska, Estonija, Svicarska i Nizozemska, a prvih deset zakljucuje Kanada.

Istrazivanje je temeljeno na rezultatima testova iz matematike i prirodnih znanosti i OECD tvrdi da je siri pokazatelj globalne mape obrazovnih standarda od PISA testiranja koja se fokusiraju uglavnom na industrijalizirane zemlje. Njime je bilo obuhvaceno 76 svjetskih zemalja.

Hrvatska je zauzela 36. mjesto, ispred Slovacke, Ukrajine, Izraela, Grcke, Turske, Bugarske i Rumunjske. Od susjednih zemalja Slovenija je na 18. mjestu, Italija je 28., Madarska 32., Srbija 42., Crna Gora 56.

Tablica pokazuje probleme u americkom obrazovanju koje dijeli 28. mjesto s Italijom i posebno u Svedskoj, koja je prosli tjedan dobila i upozorenje OECD-a zbog ozbiljnih problema u obrazovanom sustavu. Svedska se nalazi na 35. mjestu, jednom ispred Hrvatske.

Rezultati istrazivanja bit ce predstavljeni na Svjetskom forumu o obrazovanju u Juznoj Koreji iduci tjedan.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kaze da su usporedbe utemeljene na testovima provedenima u 76 zemalja te da one jasno pokazuju vezu izmedu obrazovanja i ekonomskog rasta.

"Ovo je prvi puta da imamo zaista globalnu sliku kvalitete obrazovanja", kazao je direktor za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher.

U Aziji od svakog ucenika ocekuju da uspije

"Ideja je bila dati mogucnost zemljama, bogatima i siromasnima, da se usporede s onima koje vode na listi obrazovanja, otkriju svoje prednosti i slabosti i vide kakve su dugorocne ekonomske koristi od poboljsanja kvalitete obrazovanja", rekao je.

"Ako odete u azijski razred, susrest cete ucitelje koji ocekuju od svakog ucenika da uspije. Tu ima mnogo strogosti, puno usredotocenosti i zajednistva", kaze Schleicher. "Te zemlje su vrlo dobre i u privlacenju najboljih profesora", kaze on.

Izvjesce koje je objavio OECD, a sastavili su ga Eric Hanushek sa Stanforda i Ludger Woessmann s muenchenskog sveucilista, naglasava da se obrazovnim standardom moze predvidjeti koliko ce bogatstva zemlja stvoriti u duzem razdoblju.

Poboljsanjem do fantasticnih ekonomskih dobitaka

"Slabe obrazovne politike i prakse .. ostavljaju zemlje u permanentnom stanju recesije", kaze izvjesce.

Poboljsanje obrazovanja stvorilo bi "fantasticne dugorocne ekonomske dobitke", kaze Schleicher.

Kada bi primjerice Gana, najlosije rangirana zemlja, postigla da svi njezini 15-godisnjaci usvoje bazicne obrazovne vjestine, njezin bi sadasnji BDP narastao 38 puta i to u zivotnom vijeku danasnje mladezi.