KREĆE BORBA PROTIV RADA NA CRNO: / Ministar Pavić najavio kampanju kojoj je cilj sivu ekonomiju prebaciti u legalan rad

Image
Foto: PIXSELL, Kristina Štedul Fabac
18.1.2018.
13:47
PIXSELL, Kristina Štedul Fabac
VOYO logo

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava danas počinje kampanju protiv rada na crno, u koju je uloženo milijun eura, sve s ciljem da se što veći dio sive ekonomije prebaci u legalan i prijavljeni rad.

Pet oblika neprijavljenog rada u Hrvatskoj

Najavio je to ministar rada Marko Pavić u HRT-ovoj emisiji 'U mreži prvog' i dodao da će u sljedeća dva tjedna biti plasirani i TV i radijski spotovi i letci kako bi se skrenula pozornost svima o štetnosti rada na crno. Pet je oblika neprijavljenog rada koji se najčešće pojavljuju u Hrvatskoj, a to su onaj da se radnik uopće ne prijavi, zatim da ga se prijavi na pola radnog vremena, dok on radi puno radno vrijeme, tu je i prijava na puno radno vrijeme ali uz minimalnu plaću, nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplata dodatnog rada. Prema anketi provedenoj na početku ovog projekta, pokazalo se da čak 56 posto radnika poznaje nekoga tko radi na crno, bez prijave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska iznad prosjeka EU u sivoj ekonomiji

Ipak, točne podatke o broju radnika koji rade na crno teško je reći. Inspektorat rada je utvrdio da je u posljednje tri godine broj radnika koji rade na crno nešto smanjen, iako je i dalje velik: oko 100-1200 radnika, dok je od 2011. do 2013. iznosio 1709 radnika, rekao je za HRT ravnatelj Inspektorata rada Ilija Tadić. Iako je najviše neprijavljenih radnika u sektoru građevinarstva i u uslužnim djelatnostima, niti jedna djelatnost nije imuna na takvu pojavu. Neprijavljeni rad je jedan od najtežih prekršaja, dodaje Tadić i pojašnjava da je za poslodavce koji ne prijave svoje radnike predviđena kazna od 60.000 do 100.000 kuna, a osim kazne, inspektor rada može i zabraniti obavljanje djelatnosti u slučaju kada tijekom nadzora zateknu neprijavljenog radnika ili stranca koji radi protiv odredbi zakona o strancima.

Predrag Bejaković s Instituta za javne financije rekao je da se udio sive ekonomije početkom 2000. smanjio na oko 10 posto, a iako je Hrvatska iznad prosjeka Europske unije kada je o tome riječ, od nas su ipak gore Italija i Španjolska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo