Klijenti banaka u Hrvatskoj od 1. studenog napokon će
transparentno moći znati što sve bankama plaćaju.
Razlog je usklađivanje s direktivama Europske unije, a novost je
i da će građani ponude moći uspoređivati putem HNB-ove aplikacije
kako bi mogli odabrati najbolju. Uz to, jednom na godinu morat će
slati obavijesti korisnicima o ukupnoj naplati svih troškova
vođenja računa, zanimljivo što plaća bankama ne zna ni sam
guverner.
Višegodišnjem padu kamatnih stopa u Hrvatskoj došao je kraj. Neke su banke prvi put dostavile obavijest klijentima da će im kamatna stopa na stambeni kredit porasti.
Riječ je o dužnicima koji su uzeli kredit u bankama čija je referentna kamatna stopa EURIBOR. Zasad se radi o malom povećanju rata kredita, ali nakon krize s švicarskim frankom - mnogi korisnici kredita su zabrinuti.
Nizu dobrih vijesti o padu kamata na stambene kredite, čini se, došao je kraj. Zbog rasta euribora banke su podigle rate stambenih kredita vezanih uz tu referentnu kamatnu stopu. HNB kaže, ništa alarmantno.
"Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj su na povijesno najnižim razinama i one su u biti niže nego što bi pokazivao rejting zemlje. One će u najvećoj mjeri ovisiti o tome kako će se kretati u kratkom roku ocjena kreditnog rizika Hrvatske" , kaže guverner HNB-a Boris Vujčić.
Rast mjesečnih rata je još uvijek minimalan i za prosječne kredite iznosi od 10 do 63 lipe. Iz Erste Banke tvrde kako nema mjesta za uzbunu.
"Razine EURIBOR-a i dalje karakteriziraju stabilna kretanja i niska razina kolebljivosti, te je samim tim utjecaj na visinu otplatnih rata simboličan."
Za razliku od tih kredita, kamatne stope kredita vezanih uz Nacionalnu referentnu stopu će nastaviti padati kroz idućih pola godine pa se savjetuje promjena baš na tu referentnu stopu.
"NRS kao nacionalna referentna stopa daleko je bolji promjenjivi parametar nego euribor jer euribor nema veze s našim monetarnim sustavom niti krediti koji se plasiraju u Hrvatskoj imaju veze s euriborom", ističe saborski zastupnik Goran Aleksić.
Trenutno najmanja kamata na stambene kredite iznosi 3,82%. To je više nego u Slovačkoj, Sloveniji ili Estoniji. Danas je Vlada prihvatila novi zakon o subvencioniranim kreditima koji će maksimalnu ratu ograničiti na 3,75%, ali ministar očekuje da će ona biti i manja.
"Između 2 i 3% će biti nekakva realnost. Kad uđemo u europsku monetarnu uniju onda će biti i još povoljnije kamatne stope", kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar.
Niske kamatne stope utječu i na tržište nekretnina. Na području Zagreba cijene stanova su u godinu dana porasle od 6 do 8 posto, ali u isto vrijeme ostvareno je 30% manje kupoprodaja. Za taj nesrazmjer struka krivi upravo subvencionirane kredite.
"Opet su najavljene subvencije, mi imamo zastoj na tržištu. U ovom trenutku imamo zastoj, prodavatelji imaju velika očekivanja", jasno će Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Mnogi od njih zbog toga drže visoke cijene svojih nekretnina. Kupci pak ne kupuju jer čekaju nove subvencije.
