Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač najavio je u četvrtak u Zagrebu da kreće u saniranje i jačanje odnosa sa susjedima narušenih izbjegličkom krizom, a u slučaju da Njemačka drastično ograniči priljev izbjeglica kaže da će to učiniti i Hrvatska kako bi zaštitila svoj teritorij.
"Stanje u odnosima s našim susjedima moramo poboljšati. S nekim su se susjednim zemljama - Slovenijom, Mađarskom i Srbijom odnosi uslijed izbjegličke krize pogoršali. Bilo je puno vike, galame, propusta prošle godine kada je krenuo izbjeglički val prema Hrvatskoj. Jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike je saniranje, to jest jačanje odnosa sa susjedima", rekao je novi šef hrvatske diplomacije za Hinu.
Kovač će uskoro obići sve susjedne zemlje, a prvo putovanje bit će u BiH, državu u kojoj su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda i prema kojoj Hrvatska, kao susjeda i potpisnica Daytonskog sporazuma, ima posebnu odgovornost.
Ministar će u Sarajevu i Mostaru biti već u petak. "Taj posjet će pokazati da u našoj državnoj politici prema BiH postoji kontinuitet. Hrvatskoj je jako stalo da se BiH dobro razvija, da se dođe do uređenja koje će omogućiti da zadovoljni i s prijateljima Bošnjacima i Srbima potpuno ravnopravni Hrvati krenu prema uključenju u EU. S BiH želimo snažne prijateljske odnose, na planu politike, gospodarstva, znanosti, kulture, na svim poljima", rekao je Kovač.
"Moja je želja da prvo putovanje bude upravo u BiH, posebno stoga što je najavljeno da će BiH podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u, a to ćemo mi kao susjedna zemlja svesrdno podržati", istaknuo je.
Bude li prisiljena, Hrvatska će zatvoriti granice
Bivši hrvatski veleposlanik u Njemačkoj smatra da se "plemenitost Berlina sada susreće s realnošću". Ako Njemačka odluči drastično ograničiti priljev izbjeglica, a nakon nje i Austrija, to će morati učiniti i Hrvatska, kaže Kovač.
"To ne jamči dugoročno efikasno rješenje, ali tada ništa drugo Hrvatskoj neće preostati nego da zatvori svoje granice kako bi efikasnije kontrolirala priljev izbjeglica i štitila svoj teritorij", istaknuo je.
Govoreći o odnosima sa Srbijom, ministar kaže da će imati otvoren, pozitivan i konstruktivan stav, da se veseli jačanju trgovinske razmjene, ali da će ustrajati na rješavanju zaostalih pitanja iz rata protiv Hrvatske, osobito sudbine nestalih.
"Uvjeren sam da će srpska strana uvidjeti da bez rješenja tih pitanja iz rata ne može biti zdravih temelja za dobre odnose u budućnosti", rekao je Kovač. "Ako budemo iskreni i otvoreni jedni prema drugima, imat ćemo vrlo skoro rezultate na tom planu", dodao je.
Znak da Beograd želi graditi zdrave, dobrosusjedske odnose bit će rješavanje zastupljenosti hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu. "Srbijanska manjina ima tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a u Narodnoj skupštini Srbije nemamo nijednog zastupnika hrvatske manjine iako od 2004. imamo međudržavni sporazum o zaštiti svojih nacionalnih manjina. Tu nešto nije u redu i moramo reći kolegama u Srbiji 'idemo to riješiti', rekao je Kovač.
Emancipirana vanjska politika
Nakon što je Hrvatska prošle godine izašla iz arbitražnog sporazuma o granici sa Slovenijom, ministar je potvrdio da za Hrvatsku "arbitraža više ne važi" i Ljubljani predlaže rješenje utemeljeno na međunarodnom pravu i dobrosusjedskim odnosima.
"S prijateljima iz Slovenije želimo postići rješenje koje će biti bazirano na međunarodnom pravu i u duhu dobrosusjedskih odnosa. Uvjereni smo da ćemo naći rješenje graničnog problema na temelju međunarodnog prava i u duhu prijateljskih odnosa dvaju naroda i država. Hrvatska i Slovenija su članice EU-a i NATO-saveza, toliko Hrvata zimuje u Sloveniji, toliko Slovenaca ljetuje u Hrvatskoj, naša su gospodarstva snažno povezana", istaknuo je.
Kovač je odbacio kritike da se inicijativom Baltik-Jadran-Crno more Hrvatska približava zemljama poput Mađarske i Poljske, izloženim kritikama zbog protuimigrantskih stavova, ograničavanja slobode medija i narušavanja trodiobe vlasti.
"Ta inicijativa je doprinos emancipaciji Hrvatske na vanjskopolitičkom planu", ističe Kovač i pojašnjava da je Hrvatska sjecište srednje i jugoistočne Europe. "Moramo iskoristiti specifični položaj Hrvatske i biti aktivni i u vertikalnoj, srednjoeuropskoj i horizontalnoj, jugoistočnoj suradnji. Ako budemo vješti, možemo jako puno profitirati, posebno na planu gospodarstva i jačanja energetske neovisnosti" rekao je.
Veleposlanici će se imenovati po rezultatima
Kovač je najavio da nova vlada "hoće i mora" jasnije od prethodne djelovati na međunarodnom planu i istaknuo da se o vanjskoj i sigurnosnoj politici mora više govoriti u Hrvatskom saboru i javnosti.
"U hrvatskoj dominiraju ekonomske teme, što je razumljivo, ali mi moramo razvijati demokratsku kulturu i uključivati ne samo državna tijela, nego i stručnu javnost u raspravu o tim temama", smatra ministar.
Upitan o kriterijima za imenovanje novih veleposlanika, Kovač je rekao da će se voditi načelima efikasnosti i rezultata. "Uvjeren sam da će svi koji će ispunjavati te kriterije s radošću raditi u službi vanjskih poslova", rekao je dodajući da će njegovo ministarstvo pružati punu potporu i hrvatskim poduzećima kako bi svoje proizvode što efikasnije plasirali na stranim tržištima.
Kovač je najavio da će se nova vlada vrlo skoro izjasniti o kandidaturi bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a.
"Način na koji je kandidatura istaknuta, a sigurno nije bio u skladu s dobrim običajima u jednoj demokraciji, ne služi na čast ni hrvatskoj politici, ni hrvatskoj diplomaciji ", istaknuo je.
