Problemu migracija treba pristupiti sveobuhvatno i rješavati ga na izvoru, a za istinito izvještavanje o tom i drugim izazovima treba jačati medijsku pismenost kao i infrastrukturnu povezanost kako bi Europa ojačala otpornost na krize, zaključci su međunarodne konferencije održane u subotu u Dubrovniku.
Rasprave 13. Dubrovnik foruma koji je održan pod nazivom "Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan" održane su kroz tri panela „Definiranje izazova - razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“ te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.
Hrvatska i migracije
Na 13. Dubrovnik forumu premijer Andrej Plenković uvodno je naglasio da su migracije od 2015. godine ostavile najveće konkretne posljedice na europski politički pejzaž, te pritom istaknuo da se Hrvatska u suočavanju s tim izazovom nije odlučila na fizičke barijere na granicama već je osnažila sposobnost svoje granične policije.
Na forumu je sudjelovao i kosovski premijer Haradinaj koji, u svjetlu razgovora o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, poručuje da je to poziv na nove tragedije na Balkanu. S njime se slaže i Plenković.
Migracijama pristupiti sveobuhvatno i riješiti probleme na izvoru
Ovogodišnji 13. forum okupio je 250 stručnjaka iz političkog, diplomatskog i nevladinog sektora, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić koja je vodila prvi panel, a njime je dominirala tema migracija.
"Ako se može govoriti o zaključku onda je to generalni zaključak da se migracijama treba pristupiti sveobuhvatno, riješiti probleme na izvoru, kroz odnose Europske unije s trećim državama", rekla je u izjavi novinarima po završetku skupa.
Unutar EU treba ići prema europskom sveobuhvatnom i strukturiranom rješenju, smatra Pejčinović Burić.
Izrazila je uvjerenje da će se na idućim sastancima čelnika Unije tražiti odgovori kako bolje pristupiti pitanju ilegalnih migracija na teritoriju cijele EU, bez obzira na raznolikost stajališta među članicama.
EU je podijeljen na pitanju migracije koje nejednako opterećuju zemlje članice pa one koje su primile najveći teret migranata, poput Italije, zatvaraju svoje luke i traže pravednu raspodjelu, a zemlje Višegradske skupine, primjerice, opiru se rješenju o obveznim migrantskim kvotama.
"Odgovor treba biti dobra ravnoteža između solidarnosti kao osnovnog načela u EU, ali i poštivanja ljudskih prava", rekla je ministrica Pejčinović Burić.
Borba protiv lažnih vijesti
U suočavanju s problemom migracija važno je činjenično i ispravno izvještavanje, a to je bila tema trećeg panela koji se bavio tematikom borbe protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima.
Sudionici su govorili o odgovornosti medija i potrebi osiguranja potpore za kvalitetno novinarstvo, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Istaknuli su da je važno jačati medijsku pismenost na svim razinama društva s jedne strane, a s druge zakonski regulirati to područje, rekla je u izjavi novinarima.
U raspravi je istaknuto da će problem lažnih vijesti rasti idućih godina s obzirom na brz razvoj tehnologije.
Ministrica je među problemima izdvojila pitanje "što lažne vijesti rade našim demokracijama".
"Ako znamo da je povjerenje građana u institucije temelj demokracije, važno je da institucije, kako političke tako i sve druge jačaju otpornost na pokušaj da se plasiranjem lažnih vijesti demokracija dovede u pitanje", rekla je.
Druga važna tema su pitanja sigurnosti i migracije i tu je odgovornost ogromna na medijima, ali i svima koji imaju odgovornost u društvu da se građane o tim pitanjima informira na istinit način.
Jačanjem medijske pismenosti i sposobnosti naših građana da prepoznaju što je istinito, a što su informacije koje se plasiraju s nekim drugim ciljevima važne su i za europske izbore koji će se održati iduće godine.
"Bit će jako važno stavljati stalno naglasak na razlikovanje između lažnih i istintih vijesti", rekla je ministrica.
Infrastrukturna povezanost jača otpornost na udare i negativne pojave
Diverzifikacija dobavnih pravaca energenata, kakav je primjerice hrvatski projekt LNG na Krku koji treba taj dio Europe učiniti energetski neovisnijim, dominirale su raspravama u panelu o jačanju infrastrukture koji je vodio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Jednako je važno osigurati različite dobavne pravce za naftu ili imati primjerice neovisan prometni pravac, rekao je ministar u izjavi novinarima.
"Što ste infrastrukturno povezaniji u kontekstu transporta, odnosno prometa i energetike ili nekom drugom, to imate veću šansu da bilo kakav udar, negativnu situaciju, prođete sa sto manje žrtava u ekonomskom smislu", rekao je Ćorić.
Neki od govornika danas su naglasili razvoj digitalne infrastrukture, brzog interneta kao pretpostavke gospodarskog razvoja bilo koje danas zemlje u svijetu, kazao je Ćorić.
