Bilo je samo pitanje dana. Prvi slučaj koronavirusa zabilježen je u Hrvatskoj, riječ je o mlađem muškarcu iz Zagreba koji je nedavno boravio u Milanu. Trenutačno je u karanteni u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i, kako je objavljeno u Banskim dvorima nakon sjednice Stožera civilne zašite, ima blage simptome i u dosta je dobrom stanju.
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da će se i za one koji su bili u kontaktu s oboljelim muškarcem organizirati karantena.
Prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), donosimo sve što trebate znati kako biste se zaštitili od zaraze:
Koji su simptomi zaraze koronavirusom?
Virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput:
- povišene tjelesne temperature
- kašlja
- otežanog disanja
- bolova u mišićima
- umora
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težem obliku zaraze.
Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?
Općenito djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. S obzirom na to da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci još nepotpuni, i dalje se ne zna koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze koronavirusom.
Kako se liječi?
Ne postoji poseban protokol liječenja. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.
Gdje se može testirati?
Ako vaš liječnik smatra da se trebate testirati, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.
Kako izbjeći zarazu?
- izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima, pogotovo ljudima koji kašlju
- izbjegavajte tržnice i mjesta na kojima se drže žive ili mrtve životinje
- pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane
- prije jela, nakon toaleta ili diranja životinja perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola.
Kamo god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane.
Što učiniti ako ste bili u bliskom doticaju s osobom zaraženom koronavirusom?
Osoba koja je unatrag 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji doma, mjeriti si tjelesnu temperaturu jednom na dan te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
Koja su pravila za dezinfekciju / pranje ruku?
Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 % alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.
Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita?
Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontatakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen COVID-19 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol, FFP3 maske.
Štiti li ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS—CoV-2?
Virus gripe i SARS—CoV-2 su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
Što s kontaktom s kućnim ljubimcima i drugim životinjama u Europskoj uniji?
Postojeća istraživanja povezuju SARS—CoV-2 s nekim vrstama šišmiša u Kini, no nije isključena prisutnost kod drugih životinja. Nekoliko vrsta koronavirusa se javlja kod životinja i mogu se prenositi na druge životinje i ljude. Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao opća mjera opreza, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.