ŠT /

EDITE ZA MIROVINU U DRUGOM STUPU? E pa, korona nam je pojela 2,6 milijarde kuna, ali postoji i jedna olakotna okolnost

Image
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Procjenjuje se da bi gubitak ušteđevina u obveznim mirovinskim fondovima bio i veći da čak 66 posto ušteđenog novca nije investirano u puno stabilnije državne obveznice

7.8.2020.
15:43
Goran Kovačić/PIXSELL
VOYO logo

Nakon dugogodišnjih rastućih prinosa, sve je pošlo naopako za mirovinske fondove u svijetu i u Hrvatskoj. Krivac za to je pandemija koronavirusa, čiji je utjecaj na gospodarstvo obezvrijedio ušteđevine koje građani drže na računima. U Hrvatskoj je tako od siječnja do danas, štednja građana stvorena zakonski obveznom uplatom u drugi mirovinski stup izgubila u prosjeku 2,3 posto svoje vrijednosti. Time je zahvaćeno više od dva milijuna građana koji su članovi četiriju obveznih fondova: Raiffeisena, Erste Plavog, Allianza i PBZ Croatia Osiguranja, piše Novi list.

Prema podacima HRportfolija, Mirex B, odnosno indeks koji prati prosječnu vrijednost mirovinske štednje, a pokriva preko 95 posto svih članova drugoga stupa, od početka godine do 3. kolovoza pao je za 2,29 posto. U prijevodu, izgubljeno je 2,6 milijardi kuna budućih mirovina. Najveći pad je zabilježen u Erste Plavom mirovinskom fondu (4,47 posto), dok su najbolje prošli članovi Allianza (pad od 1,05 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
MINISTAR RADA: /

'Nije šala, gotovo pola milijuna ljudi je na minimalcu. Mirovine i socijalna davanja su zadnja linija obrane, ali...'

Image
MINISTAR RADA: /

'Nije šala, gotovo pola milijuna ljudi je na minimalcu. Mirovine i socijalna davanja su zadnja linija obrane, ali...'

Gubitak na dionicama

Najveći pad zabilježen je u prvom kvartalu ove godine, što je i posljedica drastičnog pada vrijednosti dionica na svjetskim burzama. U drugom kvartalu uslijedila je suprotna lančana reakcija, pa su se dionice, ali i mirovinski fondovi, počeli oporavljati i nadoknađivati gubitke, usprkos padu državnog BDP-a. Za to je zaslužno ulaganje mirovinskih ušteđevina mahom u državne obveznice (66 posto kapitala), jer su one najmanje rizične za ulaganja i njihove se cijene i prinosi manje kolebaju od dionica. Domaći su mirovinski fondovi, pak, u dionice uložili svega 17 posto ukupne štednje građana.

Olakotna okolnost je i kakav-takav rast dobiti mirovinskih fondova, jer je prema HRportfoliju, Mirex B u posljednjih 12 mjeseci narastao za 0,57 posto. No, i to treba uzeti s rezervom, jer su Allianz i PBZ CO svoju štednju povećali za 1,3 posto, dok su Erste Plavi i Raiffeisen otišli u minus.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobrovoljni fondovi u minusu

Predstavnici mirovinskih fondova pojašnjavaju da građani ne trebaju brinuti zbog povremenih padova vrijednosti štednje, jer ona dugoročno raste. Prema podacima Hanfe, godišnja stopa rasta mirovinske štednje od 2002., kad su osnovani fondovi je u kategoriji B iznosila 5,4 posto, unatoč financijskoj krizi 2008. godine. Tako su na kraju prve polovice ove godine domaći obvezni mirovinski fondovi držali 112,9 milijardi kuna ušteđevine, dok je Mirex B, prema Hanfi, narastao za 1,68 posto, što znači da obvezni fondovi u drugom stupu ipak nisu ništa izgubili.

No, prema podacima HRportfolija, svi fondovi u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu, a njih je u Hrvatskoj osam, od početka godine su u minusu od 0,66 do 7,3 posto. No, dobrovoljna štednja za mirovinu u nas nije popularna pa ti fondovi drže svega 5,07 milijardi kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo