Pandemija nam je do rujna prošle godine iz proračuna izbila 21 milijardu kuna, a od tada još čak 11 milijardi. Najveći dio novca otišao je na očuvanje radnih mjesta, dosad deset milijardi, a zdravstvo je na posljedice korone potrošilo gotovo dvije milijarde, pišu 24 sata.
Samo su ih bolovanja i trošak izolacije, odnosno samoizolacije dosad stajali 150 milijuna kuna, navodi HZZO, a testiranja više od 800 milijuna. Usporedbe radi, novcem koji je dosad otišao samo na testiranja i bolovanja sagradilo bi se dvadesetak manjih škola s dvoranom. Ili, još slikovitije, iz državnog su proračuna na pandemiju potrošena gotovo dva i pol zagrebačka proračuna, najveća u Hrvatskoj.
Trideset i dvije milijarde su novac iz državnog proračuna, dodatno zaduživanje, ali je država imala i neke koristi - financirala je plaće, a time i potrošnju, koja je rasla, nešto se državi tako onda i vratilo, pojašnjava ekonomist Damir Novotny, dodajući kako se pad turizma ipak nije dramatično odrazio na pad ukupnog BDP-a.
To znači da su se drugi sektori - maloprodaja, proizvodnja hrane, logistika - dobro prilagodili. Turistički je sektor bio preinvestiran nekretninama, umjesto da su oni koji od turizma žive akumulirali i neki “keš”.
Smatra da broj nezaposlenih nije dramatično porastao, prvenstveno zahvaljujući tome što su neki drugi zapošljavali. Primjerice, internetska je prodaja porasla 30 posto, najviše u EU.
U veljači prošle godine, kad je pandemija krenula, imali smo najnižu nezaposlenost, oko 138 tisuća ljudi bilo je na burzi. Danas ih je 152 tisuće, trebat će godine da se vrati na staro, pišu 24 sata.
Dosad je za očuvanje radnih mjesta potrošeno deset milijardi kuna. Potporu je primilo oko 11 tisuća poslodavaca. U Zagreb je otišlo najviše, oko 2,5 milijardi, u Splitsko-dalmatinsku milijarda...
