Obilježava se i 77. godišnjica bleiburške tragedije i Križnog puta, ali zbog austrijske zabrane ne na bleiburškom polju već u Hrvatskoj. Uz misu u Udbini prisjećanje na više desetaka tisuća žrtava. Ondje i šef Sabora koji je pokrovitelj komemoracije, a iz Počasnog bleiburškog voda oštra kritika austrijskim vlastima.
Komemoracija bleiburškim žrtvama započela je molitvom za stradale i polaganjem zajedničkog vijenca Hrvatskoga sabora i Vlade na Mirogoju. Skup na Bleiburgu austrijske su vlasti zabranile.
''Nadam se da ćemo uspjeti dokazati da su to trenutne političke odluke određenih struktura vlasti kako u Koruškoj tako i Republici Austriji, i da će uvidjeti da su pogriješili i da razlog zbog kojeg su zabranili, a to je hrvatski grb s prvim bijelim poljem je apsurdan'', kazao je Milan Kovač, zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda.
Stradanje nevinih žrtava ne smijemo prešućivati kako je to radio komunistički režim 45 godina, poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
''Ako će netko isticati simbole koji će veličati poraženu ideologiju i režim Nezavisne države Hrvatske, tada će sasvim sigurno policija postupati sukladno zakonu. Mi ne obilježavamo i ne slavimo nikakvu poraženu ideologiju niti poraženi režim već se sjećamo žrtve. To smo dužni činiti, to je civilizacijski doseg'', izjavio je Jandroković.
Komemoracija se nastavila križnim putem i svetom misom ispred Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.
''Moj ujak je na ovome putu ostavio svoje kosti, gdje je i što je, nemamo pojma'', rekla je Vesna Kovač iz Splita.
''Od oca mog pokojnog dva brata su ubijena na Križnom putu. Hodali smo u Bleiburg, sad je Bleiburg zabranjen, pa smo došli tu'', kazao je Ivan Bosilj iz Novog Marofa.
''Svake godine sam išao na Bleiburg, a kako se sad zbog ove novonastale situacije na Bleiburg više ne može, mislim da je ovo jedno kultno mjesto gdje ću dolaziti dok budem mogao'', izjavio je Ivan Gabelica iz Splita.
Pomoćni biskup đakovačko-osječki u propovijedi je naglasio kako rodoljublje treba zračiti slobodom i otvorenošću te da nikada ne bude zatrovano ideologijom, mržnjom i osvetom.
''Iskreno želimo, braćo i sestre da nas današnji spomen nadahne za ljubav i zajedništvo našeg hrvatskog naroda. Istodobno i za povezivanje i suradnju među narodima i kulturama, osobito sa susjednim i istim narodima s kojima je isprepletena naša povijest, pa i onaj njezin tužni i tragični dio'', rekao je msgr. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki.
Na skupu s petstotinjak hodočasnika policija nije zabilježila incidente niti sporna obilježja.
