Zagrebačka nadbiskupija početkom ovog mjeseca naložila je svim svojim župama da im žurno dostave popis djelatnosti od kojih imaju prihod. Pismo je stiglo i u zagrebačku župu sv. Leopolda Mandića.
"Nekidan je došao dopis, župnik mi ga je pokazao, mislim da ga još nije poslao, jer prikuplja informacije", fra Jure Šarčević, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije.
Kad se informacije prikupe, Ministarstvo financija će odrediti koliki će porez i na koje djelatnosti crkva ubuduće plaćati porez.
"Ne predviđa se nikakvo oporezivanje onih aktivnosti koje su vezane uz čistu crkvenu djelatnost od milodara, od raznoraznih vrsta pomoći, to ne podliježe, jedino onaj dio koji se tiče nekih aktivnosti koje mogu imati gospodarskih aktivnosti", Zdravko Marić, Ministar financija.
Drugim riječima Crkva bi, poput ostalih neprofitnih organizacija i udruga trebala plaćati porez na prihod - od najma stanova, zakupa poslovnih prostora, prihoda od repetitora postavljenih na crkvenim zgradama, zakupa obdadivog zemljišta, šuma i prodaje predmeta. Dok su prihodi od milodara, misa, vjenčanja i sprovoda pokriveni Vatikanskim ugovorima.
No nejasnoća je s obje strane očito još puno, pa iako se crkveni porez već trebao početi slijevati u državnu blagajnu razgovori još traju.
"Još uvijek traju razgovori nadležnih crkvenih i državnih Komisija vezani uz tu tematiku", napominje nadbuskupija u priopćenju.
Ako joj prihodi ne prelaze 230 tisuća kuna, Vlada Crkvi nudi paušalno plaćanje od najviše 4140 kuna.
"Uvijek postoji mogućnost vođenja poslovnih knjiga, ali za one koji smatraju da je to presloženo, otvorena je mogućnost paušalnog oporezivanja koji na jedan transparemntan, način omogučuje da se ta problematika adekvatno regulira", kaže Marić.
Iako je rok za zahtjev za paušalom istekao krajem siječnja, još se čeka dogovor.
Na Kaptolu, neslužbeno - pozdravljaju zakon koji će ih, kad se utvrde crkveni profiti - oporezivati retrogradno, od početka ove godine.
