I prodaja skijaških aranžmana dobro ide usprkos krizi. Potvrdio je to Slobodnoj Dalmaciji Marino Jakovčević Martinov, direktor agencije M-traveltouristservice.
Ide se na skijanje, kupuju novi automobili...
"Ovogodišnje najave ukazuju da će hrvatske turističke agencije u svojim aranžmanima poslati oko 200 tisuća Hrvata na snijeg, iako će zahvaljujući internetskim portalima ta brojka zasigurno porasti za trećinu, jer mnogi odmor na snijegu danas planiraju sami“, kazao je Jakovčević.
Nadalje, pokrenula se i prodaja automobila. Prema podacima agencije promocija Plus, broj registriranih novih vozila u prvih deset mjeseci ove godine bio je 31.299 što je 3,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Usto je registrirano i 36.146 rabljenih automobila, što je rast od 11,5 posto. Doduše, broj registriranih novih vozila manji je u usporedbi s prvih 10 mjeseci 2011. godine kada je broj registriranih novih vozila bio 35.951.
Raste i promet u trgovini na malo
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u listopadu je promet u trgovini na malo realno porastao za 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je brži rast nego u rujnu i već 15. mjesec zaredom kako potrošnja raste, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije početka šestogodišnje recesije, piše Slobodna Dalmacija.
K tomu, u rujnu je bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 125 kuna ili za 1,6 posto. Tako je uz deflaciju od 0,8 posto na godišnjoj razini, ostvaren visok realan rast neto (4,5 posto) i bruto plaće (2,4 posto), što spada među najviša ostvarenja od prosinca 2008.
Rast realne bruto plaće na godišnjoj razini traje od lipnja prošle godine, a neto plaće od prosinca 2015. s tim da je rast neto plaće znatno izraženiji zbog promjena u oporezivanju dohotka koje se primjenjuju u ovoj godini.
Zaduženje pada, štednja raste
Prema DZS-u najveći dio prometa u trgovini na malo ipak se odnosi na osnovne životne potrepštine, dakle kruh, ulje i slično.
I zaduženje građana krajem listopada bilo je manje za 2,9 posto u odnosu na 2008. godinu. To znači da dio novca koji se više ne odvaja za plaćanje rata kredita također ide u potrošnju.
Usto se nastavlja i višegodišnji trend rasta štednje u bankama, iako je jasno da štedjeti može tek manji broj građana.
