Bacanje hrane u Hrvatskoj je godinama prisutan problem. Živimo u zemlji u kojoj se na godinu baci oko 380 tisuća tona hrane. Zabrinjavajuće je što polovica od toga dolazi iz kućanstava.
Hranu u smeće bez razmišljanja baca gotovo trećina Hrvata.
"Bacaju svakodnevno i sve vrste hrane. I meso, i voće i povrće u najvećem dijelu, ali i kolače i kruh", kazala je Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane.
Puno se hrane kupuje, ali i baca, osobito u ovo blagdansko vrijeme kada se nerijetko spremi i više nego što je potrebno.
"Jesam, da priznam? I što onda, a imamo macu i imamo u dvorištu kompost pa se probamo snaći", rekla je Anja Velnić.
"Moramo baciti, što kad ostane žlica dvije nije to strašno", smatra pak Božica Krajin.
Na tržnicama su to uobičajeni prizori
"Ali koliko je lijenih otići odvesti nekom, nego u kontejner zvizne i tamo na smetlište voze, a ljudi gladuju", kazao je Drago Trojko, prodavač na tržnici.
Apel građanima da smanje bacanje hrane uputila je i Zelena lista.
"48 posto ispitanika u anketi je reklo da do bacanja hrane dolazi jer su napravili preveliku količinu hrane u obroku, a 28 posto da su kupili previše namirnica. Zato apeliramo na građane da pripremaju optimalne količine koliko će pojesti", kazao je predsjednik Zelene liste, Nenad Matić.
Bacanje hrane može se spriječiti
"Prije odlaska u kupnju napraviti popis, trebalo bi imati tjedni jelovnik. Provjeriti zalihe, a ne kupovati naslijepo jer to nije dobar recept", poručila je Ilakovac.
Koševi puni hrane, a rubu gladi u Hrvatskoj živi milijun ljudi.
