POSTIGLI KOMPROMIS /

Stoltenberg nazvao Milanovića: 'Nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće, riješili smo to u pola minute'

Image
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Glavni tajnik NATO-a nazvao je Milanovića, ali pitanje Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH nije spominjao

14.6.2021.
11:47
Jurica Galoic/PIXSELL
VOYO logo

NATO-ova deklaracija koja će biti donesena na predstojećem samitu ipak će spomenuti Daytonski sporazum i izbornu reformu u Bosni i Hercegovini. To su bili zahtjevi hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji je u nedjelju zaprijetio blokadom usvajanja dokumenta od pedesetak stranica, kojim će biti zacrtan smjer reformi NATO-a u sljedećih 10 godina.

"Neke zemlje ne žele spominjanje Daytonskog sporazuma. Morat ću o tome na samitu razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur. Netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda. Kao da je deklaraciju pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva, ne mislim se vratiti u Zagreb s tim. To pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi, to preko Hrvatske neće proći", poručio je jučer Milanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
MILANOVIĆ PRIJETI ZBOG DAYTONA /

'Morat ću razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na deklaraciju NATO-a. Tretiraju nas kao sitan kusur'

Image
MILANOVIĆ PRIJETI ZBOG DAYTONA /

'Morat ću razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na deklaraciju NATO-a. Tretiraju nas kao sitan kusur'

Tvrdi kompromis

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević rekao je u HRT-ovoj emisiji Studio 4 da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao predsjednika Milanovića zbog prijepora oko spominjanja BiH u deklaraciji samita NATO-a te da je postignut kompromis.

"Budući da ni Zapadni Balkan ni Bosna nisu predmet ovog samita, to je samo usput spomenuto i vjerojatno su naši pregovarači zbog toga propustili inzistirali da budu spomenute one formulacije na kojima hrvatska vanjska politika prema BiH inzistira, premda je i naša delegacija nešto pokušala. Međutim, sve dok predsjednik nije rekao da neće potpisati zajedničku deklaraciju, a to bi u ovim trenucima presudnim za NATO bilo, pa možemo reći skandalozno, NATO nije reagirao. Jučer u poslijepodnevnim satima glavni tajnik NATO-a nazvao je predsjednika ili Ured predsjednika i objasnio da se Daytonski sporazum spominje u tom dokumentu, da se spominje potreba reforme izbornog zakonodavstva, ali se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi. Tako da je postignuto kompromisno rješenje", objasnio je Kovačević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I sam predsjednik države je za HRT potvrdio kako je razgovarao sa Stoltenbergom te kako su se brzo dogovorili. "Nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnova funkcioniranja BiH, morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu. I razgovarao sam, nazvao me glavni tajnik jučer oko 15 sati i to je riješeno u pola minute", rekao je Milanović.

Neuspješno lobiranje

Hrvatska već dulje vremena lobira u međunarodnim organizacijama da se provedu izborne reforme u BiH kojima bi se osigurao ravnopravan tretman Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda. Naime, Zagreb, ali i predstavnici Hrvata u BiH smatraju da se postojeći sustav koristi za preglasavanje Hrvata i izbor njihova predstavnika u trojno Predsjedništvo mimo njihove volje, piše Jutarnji.

Iako se i Europska unija i NATO slažu da je potrebno reformirati izborni sustav u BiH, to ne znači ono što traže s Pantovčaka i Banskih dvora. Neke članice NATO-a i EU ne žele ići u detalje, već samo spominju potrebu za reformom. Osim toga, potrebno je osigurati i provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava Vijeća Europa o slučaju Sejdić-Finci, a to nije nužno ono što Hrvatska traži.

Čeka se SAD

Kovačević je naglasio kako se među 14 kriterija koje BiH treba ispuniti da bi uopće mogla započeti pregovore o pristupanju u EU spominju promjene ustava koje se tiču izbornog zakona, ali i ravnopravnosti svih građana, bez obzira na to pripadaju li ili ne konstitutivnim narodima. On smatra da je ključno da se po tom pitanju usuglase SAD i EU kako bi zajednički krenule u izmjene Daytonskog sporazuma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je administracija Joea Bidena usmjerena na saniranje štete koju je u međunarodnim odnosima napravio Donald Trump te se na ovom samitu opredijelila za rješavanje pitanja bugarske blokade pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije s EU, Kovačević smatra da će se Biden zauzeti za ubrzanu integraciju zemalja zapadnog Balkana, pa time i BiH.

No, na tom putu će čvrsto stajati Rusija, koja ima svoje prste u prijeporima oko izbora visokog predstavnika u BiH. "Rusija podržava Republiku Srpsku, koja se zauzima za ukidanje funkcije visokog predstavnika, a znamo da je to Aneks 10 Daytonskog sporazuma", zaključio je Kovačević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo