Čelnici NATO-a u ponedjeljak će otvoriti novo poglavlje u transatlantskim odnosima na samitu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na kojem će prvi put razgovarati o klimatskim promjenama, Rusiji i kineskom vojnom usponu nastojeći zaboraviti turbulentne godine Donalda Trumpa.
Trideset čelnika zemalja članica, među njima je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, trebali bi sa samita odaslati poruku sve agresivnijoj Rusiji, tradicionalnom protivniku saveza, ali i sve jačoj Kini na svjetskoj sceni te razgovarati o sigurnosnim prijetnjama povezanima s klimatskim promjenama, kibernetičkoj sigurnosti te novoj vojnoj tehnologiji.
Osim toga, saveznici bi trebali potpisati plan reforme za 2030. i formalno odlučiti preoblikovati njihov strateški koncept koji je zadnjih put bio moderniziran 2010. godine. Američki predsjednik planira na rubu samita održati bilateralni sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Povlačenje iz Afganistana
Drugo važno pitanje o kojem će sudionici razgovarati je povlačenje NATO-ove snage iz Afganistana, gotovo 20 godina od američke invazije na tu zemlju nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Nakon povlačenja NATO bi trebao nastaviti financijski pomagati za sigurnosne i civilne potrebe Afganistana, no prava priroda buduće suradnje s afganistanskim vlastima tek se treba odrediti.
Povlačenje treba završiti ove godine, no u Afganistanu raste krvoproliće te islamistički talibani preuzimaju kontrolu nad sve više područja. Prema izjavi Bijele kuće, Biden će na samitu "potvrditi trajne transatlantske veze putem NATO-a te istaknuti američku predanost članku 5 Sjevernoatlantskog ugovora - napad na jednog napade je na sve i zato slijedi zajednički odgovor".
Razgovor s Putinom
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg predstavio je današnji samit kao "prekretnicu" na kojoj će sudionici okrenuti novu stanicu nakon mandata bivšeg američkog predsjednika Trumpa koji je uzdrmao povjerenje u zapadni savez nazivajući ga "zastarjelim".
Za 30 sudionika današnjeg sastanaka to je daleko, daleko od istine, jer je savez s nuklearnim naoružanjem utemeljen 1949., danas suočen s prijetnjama u rasponu od ekstremnih vremenskih uvjeta koji mogu pogoršati stanje ratova u svijetu do ruskih pokušaja da potkopa zapadne demokracije prikrivenim napadima.
Pokušaji Rusije da izazove podjele na Zapadu vjerojatno će biti tema rasprava, kazali su diplomati uoči prvog bilateralnog sastanka Bidena i njegova ruskog kolege Vladimira Putina u utorak u Ženevi. Otkako je Rusija 2014. pripojila ukrajinski poluotok Krim, NATO je modernizirao svoju obranu no izložen je kibernetičkim napadima i dezinformacijama, iako Moskva odbacuje sve insinuacije da stoji iza pokušaja destabilizacije NATO-a.
Više novca za obranu
Bivši američki predsjednik redovito je prozivao članice NATO-a da nedovoljno izdvajaju za obranu i čak sijao sjeme sumnje ostaje li SAD pod njegovim vodstvom predan obvezi pružanja vojne pomoći u krizi. Trump je čak prijetio da će napustiti NATO, podsjeća agencija dpa te ističe da je Bidenov ton pomirljiv, no njegova vlada i dalje želi da saveznici više izdvajaju u fond za zajedničku obranu.
Dio sudionika današnjeg samita stiže iz Engleske gdje je u nedjelju završen sastanak industrijski najrazvijenijih država svijeta G7 na kojem su se obvezali zauzeti snažnije stajalište prema Kini u pogledu nepoštenih trgovinskih praksi, u pogledu kršenja ljudskih prava etničkih i vjerskih manjina u Kini te u Hong Kongu.
Istodobno su u prihvaćenoj deklaraciji sudionici G7 istaknuli zajednički interes u suradnji s Kinom u globalnim pitanjima poput klimatskih promjena. Očekuje se da će poruke u sličnom tonu odaslati i lideri NATO-a te istaknuti potencijalne sigurnosne prijetnje, ali i prilike za suradnju.
